• TL Selebra Loron Mundial Direitus Umanus ba Dala 70

    Dili : loron 10 Dezembru 2018, liu husi kooperasaun servisu entre Provedoria dos Direitus Umanus e Justisa (PDHJ), Caza Sivil Prezidensial, UADU no CAC realiza serimonia aniversariu ba dala 70 deklarasaun universal Direitus Umanus no Anti Korupsaun ho tema “luta ba Direitus Umanus, Hametin Paz, Dezenvolvimentu no Halakon Korupsaun,” iha Palasiu Prezidensial Bairu Pite Dili.
    Serimonia ne’e rasik atu relembra fila fali tinan 70 deklarasaun universal direitus umanus ne’ebe realiza ho aktividade lao ain marsa direitus umanus husi jardin 5 de Maio to’o iha edifisiu Palasiu Prezidensial Nikolau lobato, inklui mos aktividade ekspozisaun ne’ebe halo husi sosiedade sivil sira iha Palasiu Prezidensial.
    Tuir Provedora Direitus Humanus I Justisa katak igualdade no naun diskrimansaun, partisipasaun no responsabilidade sai nu’udar prinsipiu iha deklarasaun universal direitus umanus ne’ebe fundamental tebes no prinsipiu hirak ne’e sai giaun ba asuntu /isu oi-oin inklui asuntu ne’ebe ema hotu seidauk diskute iha tinan 1948.
    “asuntu foun hanesan mudansa klimatika, uza teknolojia dijital, direitu ema LGBTI, grupu ne’ebe ema balu deit brani atu temi iha tinan 70 liu ba,”hateten Provedora.
    Nia hatutan, durante tinan 70 ezistensia husi deklarasaun ne’e, iha progresu oi-oin relasaun ho promosaun no protesaun direitus umanus no deklarasaun universal ne’e rasik sai nu’udar inspirasaun ba movimentu iha mundu.
    Iha fatin hanesan Prezidente da Republika Francisco Guterres Lu-olo mos afirma katak, guvernu liu husi ministeriu relevante presija adopta politika ne’ebe mak diak, atu nune’e bele proteje sidadaun Timor oan hotu nia direitu liu husi hatun kiak.
    “ita la bele hanoin deit no selebra direitus umanus tinan ida. Guvernu no instituisoens relevantes tomak tenke buka nafatin atu adopta politikas publikas ne’ebe promove no proteje direitus umanus, hanesan hatun kiak, tanba kiak mak problema boot liu no fator determinante ba direitus umanus. Wainhira ita la hatun kiak,”hateten Xefe estadu, liu husi diskursu iha Palasiu Prezidensial Nikolau lobato Bairu Pite dili.
    Portantu xefe estadu dehan dadaun ne’e laiha garantia ba direitu baziku sidadaun sira nian, hanesan halakon deskriminasaun feto la garante direitu baziku sidadaun sira nian halakon diskriminasaun hasoru feto no grupu no vulneravel hot-hotu, halakon violensia domestika ne’ebe mosu daudauk iha rai laran, kombate korupsaun.
    Hanesan Prezidente Republika bolu atensaun bei-beik katak, korupsaun kontribui atu hasae kiak ne’eduni, korupsaun mos kontribui ba violasaun direitus umanus halakon dezigualdades sosiais no diferensa entre capital dili no munisipiu sira seluk.
    Enkuantu sidadun hotu-hotu tenke iha asesu ba justisa, no sistema judicial tenke independente, rigoroju no justu, instituisaun prizional sira tenke garante mos direitus bazikus elementares ba dadur sira.
    “sidadaun sira iha konfiansa no respeitu ba forsas defeza no seguransa ne’eduni, ita tenke iha forsas defeza no seguransa ne’ebe profesional no iha sira nia ezersisiu iha respeitu ba dignidade no direitus fundamentais sidadaun sira nian. Forsa defeza no siguransa tenke respeita ema,”hateten Xefe estadu.