Jenebra, 12 marsu 2025 – Provedór Direitus Umanus no Justisa (PDHJ) Timor-Leste reafirma nia kompromisu ba igualdade jéneru no protesaun ba direitu feto no labarik-feto sira nian durante Enkontru Anuál 2025 hosi Aliansa Globál Instituisaun Nasionál Direitus Umanus nian (GANHRI), ne’ebé hala’o iha Jenebra 10-20 marsu. Provedór ba Direitus Umanus no Justisa, Virgílio da Silva Guterres ‘Lamukan’, no Provedóra-Adjunta Maria Marília da Costa partisipa ativamente iha diskusaun nivel aas nu’udar parte ida husi Timor-Leste nia kompromisu nasionál no internasionál ne’ebé la’o hela ba direitus umanus.
Nu’udar NHRI akreditadu ho Estatútu A, PDHJ hala’o papél xave ida iha diskusaun sira, hodi garante katak lian sira husi Timor-Leste no nasaun sira seluk iha parte Súl Globál hetan reprezentasaun. Iha nia intervensaun, Provedór Virgílio Guterres espresa apresiasaun ba serbisu hosi maluk NHRI sira no defende protesaun sira ne’ebé maka’as liu ba direitu feto no labarik-feto sira-nian. Nia destaka reforma legál krítiku oioin ne’ebé durante ne’e PDHJ hala’o, inklui:
- Revizaun judisiál ba lei kazamentu nian, ne’ebé oras ne’e rekoñese de’it kazamentu Katóliku, defende rekoñesimentu legál ba kazamentu relijiozu no sivíl sira seluk iha Timor-Leste.
- Revizaun judisiál ba regulamentu planeamentu familiár, ne’ebé agora daudaun restrinje feto foin-sa’e sira atu asesu ba servisu saúde reprodutiva klínika no ezije feto kaben-na’in sira atu hetan sira-nia la’en nia lisensa ba kontrolu médiku.
Enkontru Anuál, ne’ebé organiza hosi GANHRI iha parseria ho Gabinete Direitus Umanus ONU nian no ko-finansia hosi Komisaun Europeia, foka ba tema “Direitus Umanus ba Feto no Labarik-feto sira: Promove Igualdade Jéneru nian.” Reprezentante NHRI husi mundu tomak envolve iha diskusaun kona-ba violénsia bazeia ba jéneru, reforma legál no polítika, inisiativa edukasaun atu kombate diskriminasaun, no estratéjia institusionál atu avansa inkluzaun jéneru.
Durante eventu, NHRI sira kompromete atu intensifika sira nia esforsu advokasia no hametin mekanizmu responsabilizasaun ba igualdade jéneru. Konferénsia ne’e konklui ho adosaun ba Deklarasaun Rezultadu ida, hodi reafirma nesesidade urjente atu:
- Kontra redusaun globál sira kona-ba direitu jéneru nian
- Hametin responsabilizasaun liuhosi NHRI sira
- Promove asaun klimátika ne’ebé responde ba jéneru
- Garante partisipasaun hanesan husi feto sira iha foti desizaun
- Hadi’a enkuadramentu institusionál sira NHRI nian hodi apoia igualdade jéneru
Enkontru Anuál GANHRI nian mós iha eleisaun lideransa nian, ho Amina Bouayach hosi Maroko eleitu nu’udar Prezidente foun no Alyson Kilpatrick hosi Irlanda Norte nu’udar Sekretáriu foun ba mandatu tinan tolu. Enkontru ne’e fó omenajen ba defensór direitus umanus distintu na’in-rua—Roseline Odede hosi Kénia no Raafat Salha hosi Palestina—ne’ebé mate iha inísiu tinan ida-ne’e.
PDHJ nia partisipasaun iha forum globál ida-ne’e subliña nia dedikasaun atu hametin protesaun direitus umanus iha Timor-Leste no liután, hodi garante katak enkuadramentu legál sira evolui hodi proteje di’ak liután direitu feto, labarik-feto, no komunidade marjinalizadu sira-nian.
This post is also available in: English