Navigation

Aleinde prevene violasaun no fó resposta ba kesar sira, PDHJ tau foku boot ida ba papél edukasaun no formasaun hodi hasa’e-hadi’a (improve) padraun sira governasaun nian no harii no apoia ambiente ida-ne’ebé pozitivu iha-ne’ebé ema hotu-hotu iha komunidade Timorense bele komprende no respeita didi’ak estadu-direitu no boa-governasaun.

Programa edukasaun no formasaun foka ba tantu grupu vulneravel sira-ne’ebé presiza atu hatene sira-nia direitu no prosesu kona-ba kesar sira no mós ema sira-ne’ebé serbisu iha instituisaun públika sira-ne’ebé presiza atu hetan informasaun kona-ba prinsípiu sira direitos humanos no boa-governasaun nian hodi hala’o sira-nia papél sira ho maneira ida kompativel.

To’o ohin loron,  programa sira-ne’e fornese ona ba funsionáriu públiku sira/funsaun públika, polísia, militár, eskola sira, autoridade sira saúde nian, administradór governu lokál sira, lider/grupu sira komunidade nian, grupu feto, jornalista sira, estudante/juventude no komunidade lokál iha nivel distritu no suku.

Mekanizmu prinsipál atu hato’o informasaun kona-ba PDHHJ iha nivel komunidade mak liuhosi programa sosializasaun PDHJ nian, ne’ebé envolve ekipa ki’ik oan ida husi funsionáriu sira iha sede rejionál ne’ebé prepara no hato’o workshop loron-tomak ida kona-ba informasaun interativa ba partisipante konvidadu sira.  Ida-ne’e hala’o durante tinan tomak. PDHJ nia Planu Estratéjiku tinan 2011-2020 nota katak presiza hala’o maizumenus sesaun sosializasaun hamutuk 80 tinan-tinan. Atividade sira Sosializasaun nian sei hetan koordena hosi PDHJ nia grupu traballu espesiál ba komunikasaun.

PDHJ mós hala’o workshop lubuk ida tinan-tinan ho intensaun atu informa ba grupu alvu balu kona-ba kestaun relevante balu relasiona ba direitos humanos ka boa-governasaun.  Workshop sira liubá ne’ebé PDHJ hala’o maka nia tópiku sira kona-ba direitus traballadór nian, kestaun sira relasiona ho direitus husi LGBT (Beremanek, Omoseksuál, Biseksuál no Paneleiru) no feto sira-nian. PDHJ, hanesan temi ona iha ninia planu estratéjiku, rekoñese importánsia atu grupu vulneravel sira porezemplu feto, labarik oan sira, minoria relijioza no ema sira ho defisiénsia bele hetan asesu ba servisu sira instituisaun nian no, ba ida-ne’e, PDHJ hala’o workshop sira-ne’e hodi informa ba populasaun sira kona-ba oinsá PDHJ bele ajuda sira karik sira sente katak sira-nia direitos humanos hetan viola.

PDHJ nia funsionáriu sira hetan formasaun no apoiu hodi fornese tantu informasaun efetiva no relevante no mós atu serbisu liuhosi uzu métodu formasaun partisipativa ne’ebé fó empoderamentu no ligasaun ho ema lokál sira no kontestu iha-ne’ebé funsionáriu sira sei uza informasaun ne’ebé sira simu. Ezemplu no situasaun konkretu sira-ne’e hetan diskute no, karik posivel, uza lian (dialetu) lokál sira.

Media sai nu’udar parseiru xave ida iha serbisu ida-ne’e no PDHJ iha akordu sira ho media impresaun, televizaun no rádiu iha nivel nasionál no lokál(iha-ne’ebé sira eziste) hodi habelar/disemina programa sira pre-preparadu no debate ho tranzmisaun-direta kona-ba tópiku sira relasiona ho direitos humanos no boa-governasaun. Komunidade lokál sira simu ho di’ak programa sira-ne’e. PDHJ mós uza komunikadu-imprensa no entrevista sira nu’udar dalan ida atu kompartilla (fahe-ba-malu) ka troka informasaun ho komunidade sira kona-ba kestaun importante sira.

Númeru kesar sira-ne’ebé monu iha PDHJ nia mandatu mós tinan-tinan sa’e ba beibeik. Estatístika sira-ne’e hatudu programa promosaun no edukasaun ida-ne’ebé susesu.

Porfavór haree ami-nia biblioteka ba publikasaun sira kona-ba relatóriu sira sobre ami-nia programa sira edukasaun no formasaun nian no mós sobre matéria edukasionál sira-ne’ebé hetan transfere (download) tiha ona.

Karik Ita-Boot hakarak atu PDHJ ba vizita Ita-Boot nia komunidade no halo sesaun sosializasaun maka porfavór kontakta ami.

This post is also available in: EnglishPortuguese