• ESTADU EMERJÊNSIA: Pagamentu Subsídiu Monetária ba Agregadu Familiár iha Suku hitu (7) Postu Administrativu tolu (3), Munisípiu Manatuto

    Natarbora, 8 Junu 2020. Tama ba loron 13 estensaun Estadu Emerjênsia (EE), ekipa fiskalizadór PDHJ halo observasaun ba pagamentu subsídiu monetária ba agregadu familiár iha Munísipiu Manatuto, Postu Administrativu Barique, Suku Uma-Boco, Aldeia Rehuc-Rin. Iha dadersan, ekipa MSSI, MAE no Ofisiál Polísia Suku (OPS) seidauk to’o iha fatin pagamentu, ekipamentus mos seidauk to’o fatin. Maske nune’e, estrutura Suku sira halo ona preparasaun hanesan fatin ba Ema ho Defisiénsia (EhD) no idozus hodi bele asesu ba simu pagamentu subsídiu nomos informasaun kona-bá etapa fase liman. Preparasaun seluk maka, estabelese meja reklamasaun no meja pagamentu. Ekipa Suku mos halo verifikasaun ba dadus benefisiárius hodi asegura katak, la iha dokumentus ida maka falta.

    Tuir mai, iha loron 9 no 10 Juñu 2020, tama ba loron 14 no 15 EE ba dala 3, ekipa fiskalizadór kontinua halo observasaun direita ba atividade pagamentu iha Suku lima (5) husi Postu Administrativu Manatuto Vila, no Suku ida (1) seluk husi Postu Administrativu Laclo, Munisípiu Manatuto, hanesan tuir mai:

    Suku Sau, 09 Juñu, Postu Administrativu Manatuto Vila, ekipa halo observasaun direta ba prosesu pagamentu subsídiu uma-kain ho situasaun ne’ebé hakmatek, maibé la kria distánsia sosiál tamba sira forma rabat malu no barak maka la uza máskara. Iha ekipamentus hanesan hand sanitizer, sabaun, bee mos, TOA, tissue, spanduk kona-bá prosesu pagamentu, dada ai no tali. OPS nain rua maka halo seguransa iha Sede Suku ne’e nomos ekipa husi CAC no MAE halo observasaun direita. Ekipa pagamentu fasilita idozus sira hodi mai direta ba meja pagamentu hodi hetan atendimentu urjente, tamba haré ba kestaun vulnerabilidade. Difikuldade ne’ebé autoridade Suku hasoru maka, la iha treinamentu oinsa atu prienxe anexu wainhira benefisiáriu sira hato’o reklamasaun. Iha duni reklamasaun balun, maibé konsege rezolve husi Xefi Suku. Maneira fahe subsídiu maka ba fahe tuir bairu ida-idak.

    Suku Aiteas, 09 Juñu, Postu Administrativu Manatuto Vila, ekipa halo observasaun hatudu katak situasaun hakmatek, maibé, la iha distánsia sosiál tamba benefisiáriu hamrik rabat malu, maske iha ekipa husi PNTL. Iha Prezensa OPS nain rua no membru PNTL seluk nain rua, hodi ajuda ba seguransa durante prosesu pagamentu. Iha ekipamentus hanesan hand sanitizer, sabaun, bee mos, tissue, luvas, spanduk kona-bá prosesu pagamentu. Wainhira, ekipa dada lia ho Xefi Suku Interina (representante joventude feto) informa katak, ekipa MSSI la fó treinamentu kona-bá oinsa atu prienxe formatu reklamasaun, entaun ho sira ninia kuñesimentu rasik, fó ajuda ba benefisiáriu sira wainhira sira hato’o reklamasaun. Xefi Suku interina ne’e hatutan katak, Xefi Suku ka ekipa MSSI la fornese informasaun ka kria enkontru ruma hodi informa kona-bá subsídiu alimentasaun ne’ebé sei fó ba OPS nain 2 ho montante dolar ($) 200.00 kada OPS, no ba kada Xefi Suku no Xefi Aldeia sira dolar ($) 80.00. Informasaun ne’e nia rona deit husi ekipa pagamentu. Tan ne’e, sira husu para iha enkontru ruma hodi informa ho transparánsia, akuntabilidade no partisipasaun.

    Suku Ailili, 09 Juñu, Postu Administrativu Manatuto Vila, Observasaun ne’ebé ekipa hetan iha terenu maka, iha ekipamentus hanesan hand sanitizer, sabaun, bee mos, tissue, tali no ai, spanduk  kona-bá oinsa fase liman ho di’ak no prosesu pagamentu. Maske aviza kona-bá mantein distánsia fízika, maibé, benefisiáriu kumpri deit iha dadersan tuku 08.00-10.00, liu tiha oras ida ne’e, la mantein ona distánsia sosial, tamba hamrik besik malu ho razaun loron manas. Iha reklamasaun balun mai husi benefisiáriu sira maibé, bele rezolve bazeia ba orientasaun husi MSSI.

    Suku Maabat, 10 Juñu, Postu Administrativu Manatuto Vila, observasaun hahú husi oras 08.44 to’o 09.20, identifika katak, iha autoridade Suku maka kontrola ba benefisiáriu sira hodi kumpri distánsia fízika. Iha Sede Suku ne’e fasilita bee ne’ebé maka kahur ona hodi konsidera hanesan hand sanitizer, tissue, máskara, poster kona-bá prevensaun Covid-19. Komisaun organizadora falisilita kadeira túr ne’ebé halo ho distánsia fizika kada benefisiáriu. Autoridade Suku Maabat fahe máskara ba benefisáriu sira ne’ebé la iha. Maske máskara la to’o ba benefisiáriu sira hotu, maibé sira koko fahe hodi haktuir ba prevensaun Covid-19 nian. Maske nune’e, fiskalizadores nota katak, benefisáriu balun maka kontinua la uza máskara durante ba simu subsídiu.

    Komisaun organizadora ba pagamentu subsídiu refere, uza ekipamentu eletróniku hodi fasilita servisu, atu nune’e bele identifika tentativa falsifikasaun dokumentus husi benefisiáriu sira. Pagamentu  refere, iha prezensa husi OPS, Xefe Aldeia, Delegadu nomos Xefe Suku. Katuas no ferik (idozus), inan oan nurak sira hetan prioridade liu iha formatura laran, maske tenke forma no habai an iha loron manas nia laran.

    Suku Iliheu, 10 Juñu, Postu Administrativu Laclo, Munisípiu Manatutu, observasaun hahú husi oras 15.18 to’o 16.11, nota katak, benefisiáriu sira kumpri regras ba prevensaun Covid-19 hanesan uza máskara iha fatin públiku, kumpri distánsia fízika, no fase liman antes tama iha resintu Sede Suku Iliheu. Autoridade Suku fahe máskara ba benefisiáriu sira ne’ebé maka laiha máskara, mezmu la kobre benefisiáriu sira hotu. Sede Suku Iliheu la asesível ba ema ho difisénsia matan no ain, tanba eskada as no la iha rampa. Iha parte seluk, komisaun organizadora la fó prioridade ba katuas no ferik sira hodi simu subsídiu uluk, maibé fó tratamentu ne’ebé hanesan de’it liu husi, bolu benefisiáriu sira nia naran tuir abjad husi kada Aldeia. Pagamentu refere, hetan prezensa no apoiu husi Xefe Suku, Xefe Aldeia, OPS no delegadu sira. Komisaun organizadora utiliza ekipamentu elektróniku hodi suporta servisu pagamentu nian.

    Ekipa monitores mos entrevista ho Xefi Suku Iliheu Sr. Agustinho Soares, informa katak, dadus uma-kain ne’ebé rejistu hamutuk família 585. Maibé, dadus husi MAE no MSSI iha deit 579 entaun menus uma-kain 6. Iha reklamasaun husi mestre ida ne’ebé naran laiha lista tamba dadus husi MSSI deteta katak nia hetan saláriu liu dolar ($) 500.00, entaun pesoal refere lori ninia dokumentus hanesan livru banku nia hodi hatudu ba ekipa pagamentu. Pesoál refere sei simu pagamentu ba etapa daruak depois ekipa MSSI rejistu no lori fali ba nasional hodi verifika. Xefe Suku Iliheu hatutan katak, ekipa Suku sira seidauk hetan subsídiu ba konsumu durante fó atendimentu ba benefisiáriu sira, maske Suku seluk hetan ona. Durante loron rua (2) ne’e, sira uza osan rasik de’it.

    Suku Cribas, 10 Juñu, Postu Administrativu Manatuto Vila, observasaun hahú husi oras 10.02 to’o 10.50. Iha Observasaun nee, identifika katak, benefisiáriu sira hamrik hamutuk iha grupu nia laran, maibé autoridade sira la halo atuasaun ruma relasiona ho la kumpri regras distánsiamentu físiku. Iha Sede Suku, la tau poster kona-bá prevensaun Covid-19 hanesan iha Suku sira seluk, autoridade Suku fasilita bee ba benefisiáriu sira hodi fase liman antes tama ba simu osan. Fiskalizadór sira nota katak, ema ho difisensia ain bele asesu ba fatin simu osan. Iha parte seluk, fatin simu subsídiu refere hetan prezensa husi; Xefe Suku, Xefe Aldeia,  Delegadu no OPS nain 2, hetan apoiu mos husi membru PNTL na’in 2 seluk husi Postu Maliana. Komisaun organizadora uza ekipatementu eletróniku hodi fasilita servisu. Pagamentu refere la fó prioridade ba katuas/ferik hodi simu subsidiu uluk, tanba simu tuir naran abjad nian.

    Iha parte seluk, ekipa monitores halo entrevista ho Xefi Suku Cribas Sr. Eurico Alves, informa katak, iha loron dahuluk pagamentu, atendimentu kleur tebes tamba pesoál MSSI maka kaer tablet, lista naran no fahe osan mesak, entaun bele dada tempu naruk, hafoin ami sujere atu ekipa husi Suku bele ajuda fahe osan hodi halo prosesu lalais. Xefi família hamutuk 743, maibé ema ne’ebé simu subsídiu refere hamutuk ema 700 de’it, na’in 3 esklui, tamba pesoál ida nia saláriu liu  dolar ($) 500.00 no rua seluk sei haré ba lista husi MSSI nian. Xefe Suku ne’e argumenta liu tan katak, iha loron 5 Juñu 2020, wainhira Xefi Suku simu informasaun husi Nasional katak, sei iha subsídiu alimentár, maibé seidauk hatene montante hira. Hafoin, Xefi Suku halibur OPS, orgaun Suku sira, hodi informa subsídiu ba sira no oinsa atu halo preparasaun. Xefe Suku, Xefe Aldeia no OPS simu subsídiu ba konsumu durante pagamentu hala’o. Xefe Suku tau osan hodi sosa hahan durante loron atendimentu no fó oituan ba membru Suku sira. La iha treinamentu ba autoridade komunitária sira oinsa atu bele prienxe anexu hamutuk 7 wainhira benefisiáriu sira hato’o reklamasaun.

    Jeralmente, fiskalizadór sira nota katak, prosesu pagamentu subsídiu uma-kain nian la’o ho di’ak no hakmatek, maske laiha uniformidade iha prosesu pagamentu ne’e rasik. Kada Suku implementa sira nia regras rasik. Ezemplu; Suku balun benefisiáriu sira forma tuir prezensa ne’ebé mai uluk no iha direitu atu simu uluk, Suku seluk simu tuir abjad ne’ebé bolu husi komisaun organizadora, iha Suku balun fali, fahe subsídiu tuir ida-idak nia Aldeia.