• ORGÁNIKA PROVEDORIA DOS DIREITOS HUMANOS E JUSTIÇA NIAN

    Artigu

    1                    Repúblika

    2                    Soberania no konstitusionalidade

    3                    Sidadania

    4                    Rai

    5                    Desentralizasaun

    6                    Objetivu Estadu nian

    7                    Sufrájiu universál no multipartidarizmu

    8                    Relasaun internasionál

    9                    Simu direitu internasionál

    10                Solidariedade

    11                Fó valór ba rezisténsia

    12                Estadu no relijiaun sira

    13                Lian ofisiál no lian nasionál sira

    14                Símbolu nasionál sira

    15                Bandeira Nasionál

     

     

    PARTE II

    DIREITU, DEVÉR, LIBERDADE NO GARANTIA FUNDAMENTÁL SIRA

     

    TÍTULU I PRINSÍPIU JERÁL SIRA

     

    16                Universalidade no igualdade

    17                Igualdade ba feto no mane

    18                Protesaun ba labarik-oan sira

    19                Klosan sira

    20                Ferik no katuas sira

    21                Sidadaun ne’ebé iha defisiénsia

    22                Timór-oan sira iha tasi-balu

    23                Interpretasaun kona-ba direitu fundamentál sira

    24                Lei restritivu sira

    25                Estadu exesaun nian

    26                Asesu ba tribunál

    27                Provedór Direitus Umanus no Justisa nian

    28                Direitu ba rezisténsia no defende an rasik

     

     

     

    TÍTULU II

    DIREITU, LIBERDADE NO GARANTIA IDA-IDAK NIAN

     

    29                Direitu ba moris

    30                Direitu ba liberdade, seguransa no integridade ema idaidak nian

    31                Hala’o lei krime nian

    32                Limite bá kastigu no ba medida seguransa nian

    33        Habeas Corpus

    34                Garantia ba prosesu krime nian

    35                Extradisaun no expulsaun

    36                Direitu ba onra no privasidade

    37                Labele viola uma hela-fatin no korrespondénsia

    38                Protesaun ba informasaun ema idaidak nian

    39                Família, kazamentu no maternidade

    40                Liberdade ko’alia no informasaun nian

    41                Liberdade imprensa no komunikasaun sosiál nian

    42                Liberdade reuniaun no manifestasaun nian

    43                Liberdade asosiasaun nian

    44                Liberdade sirkulasaun nian

    45                Liberdade konxiénsia, relijiaun no kultura nian

    46                Direitu ba partisipasaun iha polítika

    47                Direitu sufrájiu nian

    48                Direitu petisaun nian

    49                Defeza soberania nian

     

     

    TÍTULU III

    DIREITU NO DEVÉR EKONÓMIKU, SOSIÁL NO KULTURÁL

     

    50                Direitu ba servisu

    51        Direitu ba greve no bandu lock-out

    52                Liberdade sindikál

    53                Direitu konsumidór sira-nian

    54                Direitu ba Propriedade privadu

    55                Obrigasaun kontribuinte nian

    56                Seguransa no tulun sosiál

    57                Saúde

    58                Uma hela-fatin

    59                Edukasaun no kultura

    60                Propriedade intelektuál

    61                Meiu-ambiente

     

     

    PARTE III ORGANIZASAUN PODÉR POLÍTIKU NIAN

     

    TÍTULU I PRINSÍPIU JERÁL SIRA

     

    62                Titularidade no ezersísiu podér polítiku nian

    63                Sidadaun sira-nia partisipasaun polítika

    64                Prinsípiu renovasaun nian

    65                Eleisaun

    66                Referendu

    67                Órgaun soberania nian sira

    68                Inkompatibilidade

    69                Prinsípiu kona-ba haketak podér sira

     

    70                Partidu polítiku sira no direitu opozisaun nian

    71                Organizasaun administrativa

    72                Podér lokál

    73                Publisidade atu-ofisiál sira-nian

     

    TÍTULU II PREZIDENTE-REPÚBLIKA

     

    KAPÍTULU I

    ESTATUTU, ELEISAUN NO NOMEASAUN

     

    74                Definisaun

    75                Elejibilidade

    76                Eleisaun

    77                Simu knaar no juramentu

    78                Inkompatibilidade

    79                Responsabilidade ba krime no obrigasaun kona-ba konstituisaun

    80                Auzénsia

    81                Renúnsia husi mandatu

    82                Mate, renúnsia ka inkapasidade permanente

    83                Kazu exesionál sira

    84                Substituisaun no interinidade

     

    KAPÍTILU II KOMPETÉNSIA

     

    85                Kompeténsia rasik

    86                Kompeténsia kona-ba órgaun sira seluk

    87                Kompeténsia iha relasaun internasionál

    88                Promulgasaun no vetu

    89                Asaun Prezidente interinu nian

     

     

     

    KAPÍTULU III KONSELLU-ESTADU

     

    90                Konsellu-Estadu

    91                Kompeténsia, organizasaun no funsionamentu Konsellu-Estadu

     

     

    TÍTULU III  PARLAMENTU NASIONÁL

     

    KAPÍTULU I ESTATUTU NO ELEISAUN

     

    92                Definisaun

    93                Eleisaun no kompozisaun

    94                Imunidade

     

    KAPÍTULU II KOMPETÉNSIA

     

    95                Kompeténsia Parlamentu Nasionál nian

     

    96                Autorizasaun lejislativu

    97                Inisiativa lei nian

    98                Parlamentu nia apresiasaun kona-ba lejislasaun

     

    KAPÍTULU III ORGANIZASAUN NO FUNSIONAMENTU

     

    99                Lejislatura

    100            Disolusaun

    101            Partisipasaun husi membru Governu nian

     

    KAPÍTULU IV KOMISAUN PERMANENTE

     

    102            Komisaun Permanente

     

     

    TÍTULU IV GOVERNU

     

    KAPÍTULU I DEFINISAUN NO ESTRUTURA

     

    103            Definisaun

    104            Kompozisaun

    105            Konsellu-Ministru

     

     

    KAPÍTULU II FORMASAUN NO RESPONSABILIDADE

     

    106            Nomeasaun

    107            Responsabilidade Governu nian

    108            Programa Governu nian

    109            Apresiasaun ba programa Governu nian

    110            Husu votu konfiansa

    111            Mosaun sensura nian

    112            Demisaun Governu nian

    113            Responsabilidade kriminál husi Membru-Governu sira

    114            Imunidade Membru-Governu

     

    KAPÍTULU III KOMPETÉNSIA

     

    115            Kompeténsia Governu nian

    116            Kompeténsia Konsellu-Ministru nian

    117            Kompeténsia Membru Governu nian

     

     

    TÍTULU V TRIBUNÁL SIRA

     

    KAPÍTULU I

    TRIBUNÁL SIRA NO MAJISTRATURA JUDISIÁL

     

    118            Knaar jurisdisionál

    119            Independénsia

    120            Haree ba hahalok ne’ebé latuir Lei-Inan

    121            Juís sira

    122            Exkluzividade

    123            Kategoria tribunál sira-nian

    124            Tribunál Supremu Justisa nian

    125            Hala’o knaar no kompozisaun

    126            Kompeténsia konstituisaun no eleisaun nian

    127            Elejibilidade

    128            Konsellu Superiór Majistratura Judisiál nian

    129            Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Konta nian

    130            Tribunál militár sira

    131            Audiénsia tribunál sira-nian

     

    KAPÍTULU II MINISTÉRIU PÚBLIKU

     

    132            Knaar no estatutu

    133            Prokuradoria-Jerál Repúblika nian

    134            Konsellu Superiór Ministériu Públiku nian

     

     

    KAPÍTULU III ADVOKASIA

     

    135            Advogadu sira

    136            Garantia kona-ba hala’o advokasia

     

     

    TÍTULU VI ADMINISTRASAUN PÚBLIKA

     

    137            Administrasaun Públika nia Prinsípiu Jerál sira

     

     

    PARTE IV

    ORGANIZASAUN EKONOMIA NO FINANSA NIAN

     

    TÍTULU I PRINSÍPIU JERÁL

     

    138            Organizasaun ekonomia nian

    139            Rekursu naturál sira

    140            Investimentu

    141            Rai

     

     

    TÍTULU II

    SISTEMA FINANSA NO FISKÁL NIAN

    142            Sistema finansa nian

    143            Banku Sentrál

    144            Sistema fiskál nian

    145            Orsamentu Jerál Estadu nian

     

    PARTE V

     

    DEFEZA NO SEGURANSA NASAUN NIAN

     

    146            Forsa Armada sira

    147            Polísia no forsa seguransa sira

    148            Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian

     

    PARTE VI

    GARANTIA NO REVIZAUN LEI-INAN NIAN

     

    TÍTULU I GARANTIA LEI-INAN NIAN

     

    149            Fiskalizasaun preventivu kona-ba lala’ok Lei-Inan nian

    150            Fiskalizasaun abstraktu kona-ba lala’ok Lei-Inan nian

    151            Latuir Lei-Inan tan omisaun

    152            Fiskalizasaun konkretu dalan Lei-Inan ninian

    153            Lia-kakotun Tribunál Supremu Justisa nian

     

    TÍTULU II REVIZAUN LEI-INAN NIAN

     

    154            Inisiativa no tempu halo revizaun nian

    155            Aprovasaun no promulgasaun

    156            Limite materiál iha revizaun Lei-Inan nian

    157            Limite sirkunstansiál revizaun nian

     

     

    PARTE VII

    LIAFUAN IKUS NO TEMPU-LEET NIAN

     

    158            Tratadu, akordu no aliansa

    159            Lian serbisu nian

    160            Krime bo’ot

    161            Hasai riku-soin latuir lei

    162            Rekonsiliasaun

    163            Organizasaun Judisiál iha Tempu-leet

    164            Kompeténsia Tempu-leet Tribunál Supremu Justisa nian

    165            Direitu uluk nian

    166            Inu nasionál

    167            Transformasaun Asembleia Konstituinte nian

    168            Governu Tempu-leet Darua

    169            Eleisaun prezidensiál 2002 ninian

    170            Lei-Inan tama iha vigór

     

    PREÁMBULU

     

    Timór-Leste nia independénsia iha loron 28 fulan Novembru 1975, ne’ebé Frente Revolusionáriu Timór-Leste Independente (FRETILIN) mak proklama, sei hetan rekoñesimentu internasionál iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002, wainhira povu timoroan hetan libertasaun hosi kolonializmu no okupasaun ilegál ba Pátria Maubere hosi poténsia raiseluk.

     

    Elaborasaun no adosaun Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timór-Leste nian, mak tutun-a’as rezisténsia sekulár povu timoroan nian ne’ebé sai maka’as liu horik invazaun loron 7 fulan Dezembru tinan 1975.

     

    Funu hasoru funu-maluk, hahú ho FRETILIN nia lideransa, ne’ebé loke dalan luan tan ba partisipasaun polítika, hodi hamoris Konsellu Nasionál Rezisténsia Maubere (CNRM) iha tinan 1987, tuir mai Konsellu Nasionál Rezisténsia Timorense (CNRT) iha tinan 1998.

     

    Rezisténsia hala’o iha frente oin tolu.

     

    Frente armada ne’ebé Forsas Armadas Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTÍL) hala’o ho barani tebes hodi hasa’e asaun históriku ida.

     

    Asaun hosi frente klandestina, ne’ebé hala’o hodi matenek iha funu-maluk sira-nia leet, ne’ebé feto no mane rihun barak fó sira-nia moris, liuliu klosan sira-ne’ebé hala’o funu ho sira- nia moris atu bele hetan liberdade no independénsia.

     

    Frente diplomátika, ne’ebé hala’o iha mundu raiklaran, loke dalan ba libertasaun totál.

     

    Iha nia parte kulturál no umanu, Uma-Kreda Katólika iha Timór-Leste la para simu ho dignidade povu tomak nia terus, hodi tau an iha povu nia leet hodi defende sira-nia direitu kdasar.

     

    Konstituisaun ida-ne’e reprezenta, ikusliu, omenajen ida, povu fó ho laran tomak ba Pátria nia martir hotu-hotu.

     

    Nune’e, Deputadu hotu Asembleia Konstituinte nian, wainhira povu hili tiha nu’udar sira-nia reprezentate lejítimu iha loron 30 fulan Agostu tinan 2001,

     

    Hodi tuba metin ba referendu loron 30 fulan Agostu tinan 1999 ninian, ne’ebé la’o iha Organizasaun Nasoens Unidas nia matan-okos, konfirma povu nia hakarak rasik ba independénsia;

     

    Ho neon-metin duni katak iha nesesidade atu harii kultura demokrátika institusionál ida rasik Estadu Direitu ninian, iha ne’ebé ema sei respeitu Konstituisaun, lei no instituisaun ne’ebé povu rasik mak hili;

     

    Hodi interpreta povu Timór-Leste nia sentimentu kle’an, nia aspirasaun no nia fé ba Maromak;

     

    Hateten hikas ho solenidade nia determinasaun atu halo funu hasoru forma oin-oin tirania nian, opresaun, dominasaun no kaketak sosiál, kulturál ka tuir relijiaun, atu defende independénsia nasionál, respeita no fó garantia ba direitus umanus, no ema sidadaun sira-nia direitu fundamentál, atu kaer metin prinsípiu haketak podér iha Estadu nia organizasaun no harii demokrasia sanak-barak nia regra prinsipál sira, hodi buka harii nasaun ida-ne’ebé justu no buras, hodi mós foti sosiedade ida-ne’ebé hakiak ema atu fó neon-laran ba malu nu’udar maun- alin.

     

    Asembleia Konstituinte halibur iha sesaun plenáriu iha loron 22 fulan Marsu tinan 2002, aprova no dekreta Lei-Inan Replúblika Demokrátika Timór-Leste nian ne’ebé tuirmai ne’e:

     

     

    PARTE I

    PRINSÍPIU FUNDAMENTÁL SIRA

     

    Artigu 1.o (Repúblika)

     

    1. Repúblika Demokrátika Timór-Leste katak Estadu ida-ne’ebé demokrátiku, soberanu, ukun-an no ida-mesak, harii hosi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris idaidak nian.

     

    1. Loron 28 fulan Novembru tinan 1975 maka loron Proklamasaun Independénsia Repúblika Demokrátika Timór-Leste nian.

     

     

    Artigu 2.o

    (Soberania no konstitusionalidade)

     

    1.         Soberania haktuur metin iha povu , ne’ebé hala’o soberania ne’e tuir Lei-Inan haruka.

     

    2                    Estadu hakruuk ba Lei-Inan no lei-oan sira.

     

    3                    Lei-oan sira no hahalok seluk tan hosi Estadu no kbiit autoridade lokál sira-nian foin sai válidu wainhira sira la’o tuir duni Lei-Inan haruka.

     

    4                    Estadu rekoñese no valoriza norma no lisan rai-Timór nian ne’ebé la’ós kontra Lei-Inan no mós lejizlasaun seluk tan ne’ebé ko’alia kona-ba direitu ne’ebé mai husi lisan no toman.

     

     

    Artigu 3.o (Sidadania)

     

    1. Iha Repúblika Demokrátika Timór-Leste nia laran iha sidadania nanis no sidadania husun.

     

    1. Sidadaun nanis Timór-Leste nian maka ema ne’ebé moris nanis iha rai nasionál laran:

     

    a)                    oan sira-ne’ebé aman ka inan moris iha Timór-Leste;

    b)                   oan sira-ne’ebé inan-aman laiha, nasionalidade eh rai moris-fatin lahatene;

    c)                    oan sira-ne’ebé aman ka inan ema raiseluk, ne’ebé idade liu ona tinan sanulu resin hitu, no sira rasik hili sai timoroan;

     

    3.       Sidadaun nanis Timór-Leste nian mós  sira-ne’ebé, biar moris iha rai-liur, sira-nia aman ka inan, timoroan.

     

    4. Lei-oan mak sei regula kona-ba akizisaun, lakon no hetan filafali sidadania, nune’e mós sidadaun sira-nia rejistu no prova.

     

     

    Artigu 4.o (Rai)

     

    1. Rai Repúblika Demókratika Timór-Leste nian halo parte rai-foho nia luan no naruk no kle’an zona tasi nian no kalohan-laran tuka-ba rai-ketan nasionál sira, ne’ebé tuir liak-tuan tama hotu iha klees loro-sa’en tasi-le’un Timór nian, rai-le’un Oe-Kusi Ambenu, tasi-le’un Atauru no tasi-le’un Jaku.

     

    1. Lei-oan sei hametin no hatuur kona-ba luan no rohan we rai-laran nian, zona ekonómiku eskluzivu (haketak tasi mutin no metan) no Timór-Leste nia direitu iha zona tatutan no plataforma kontinentál.

     

    1. Estadu la taka matan ba Timór-oan nia rai rohan ida eh ba direitu soberania ne’ebé nia hala’o, hodi lahalo aat ba ratifikasaun kona-ba rai-ketan.

     

     

    Artigu 5.o (Desentralizasaun)

     

    1. Estadu respeita, iha nia organizasaun rai-laran nian, kona-ba PRINSÍPIU atu fahe kbiit Administrasaun Públika nian.

     

    1. Lei-oan maka hatuur no hametin karakterístika eskalaun oin-oin rai-laran nian, no mós kompeténsia administrativu órgaun sira-ne’e nian.

     

    1. Oe-Kussi Ambenu no Atauro, sira hetan tratamentu administrativu no ekonómiku espesiál.

     

     

    Artigu 6.o (Objectivu Estadu nian)

     

    Estadu nia objetivu fundamentál sira maka ne’e:

     

    a)        Defende no garante nasaun nia soberania;

    b)       Garante no promove sidadaun sira-nia direitu no liberdade fundamentál, no respeitu ba Estadu nia prinsípiu kona-ba direitu demokrátiku;

    c)        Defende no garante demokrasia polítika no partisipasaun populasaun nian kona-ba rezolusaun problema nasionál sira;

    d)       Garante dezenvolvimentu ba ekonomia, ba progresu siénsia no téknika;

    e)        Harii sosiedade ida-ne’ebé hatuur iha justisa sosiál, hodi hakiak sidadaun sira-nia moris di’ak ba isin no ba klamar;

    f)        Proteje didi’ak meiu-ambiente no boli nafatin riku-soin rai nian;

    g)       Hakatak no haloko povu timoroan nia personalidade no nia liman-rohan kulturál.

    h)       Harii no haburas relasaun di’ak no harosan (kooperasaun) ho povu no ho estadu hotu- hotu;

    i)         Promove dezenvolvimentu ida-ne’ebé nakait kabeer ba setór oioin no rejiaun sira, no mós fahe loloos produtu nasionál nian;

    j)         Hamoris, promove no garante biban no leet ne’ebé hanesan ba ema feto no mane.

     

     

    Artigu 7.o

    (Sufrájiu universál no multipartidarizmu)

     

    1. Povu hala’o nia kbiit polítiku liu hosi sufrájiu universál livre, diretu, sekretu no periódiku, no liu husi forma seluk tan ne’ebé hakerek ona iha Lei-Inan.
      1. Estadu fó valór ba partidu polítiku sira-nia kontribuisaun atu povu hakatak-sai nia hakark rasik tuir organizasaun, no ba sidadaun nia partisipasaun demokrátiku iha hahalok ukun nian iha nasaun laran.

     

     

    Artigu 8.o (Relasaun internasionál)

     

    1. Repúblika Demokrátika Timór-Leste hala’o relasaun internasionál hosi  prinsípiu independénsia nasionál, kona-ba ema hotu nia direitu, povu nia hili rasik atu ukun an, soberania permanente povu nian kona-ba nia riku-soin no rekursu naturál sira, kona-ba protesaun ema hotu-hotu nian, direitu kona-ba respeitu malu ba idaidak nia soberania, integridade rai-laran nian no igualdade entre Estadu sira no labele halo interferénsia iha Estadu idaidak nia lia rai-laran nian.

     

    1. Repúblika Demokrátika Timór-Leste halo relasaun di’ak no harosan ho povu hotu-hotu, atu hakotu lia didi’ak kona-ba konflitu sira, hatún kilat jerál, simultáneu no kontroladu, harii sistema seguransa koletivu no hakiak orden ekonómiku internasionál foun ida atu bele kaer metin dame no justisa iha povu hotu-hotu nia relasaun ba malu.

     

    1. Repúblika Demokrátika Timór-Leste hala’o relasaun privilejiadu ida ho nasaun hirak ne’ebé ko’alia lian ofisiál portugés.

     

    4. Repúblika Demokrátika Timór-Leste hala’o nafatin nia relasaun babelun espesiál no ho harosan ho nasaun viziñu sira no ho nasaun hirak ne’ebé iha rejiaun laran.

     

     

    Artigu 9.o

    (Simu Direitu Internasionál)

     

    1. Orden jurídika Timór nian adopta PRINSÍPIU sira direitu internasionál jerál nian eh hotu- hotu nian.

     

    1. Norma sira-ne’ebé mai iha konvensaun, tratadu no akordu internasionál sira-nia laran vigora iha orden lei railaran nian, wainhira hetan aprovasaun, ratifikasaun eh adezaun hosi órgaun kompetente idaidak no wainhira publika tiha ona iha jornál ofisiál.

     

    1. Norma sira-ne’e sei la iha folin, sira latuir karik konvensaun no akordu internasionál sira- ne’ebé lei Timór nian simu tiha ona.

     

    Artigu 10.o (Solidariedade)

     

    1. Repúblika Demokrátika Timór-Leste mós solidáriu ho povu hotu-hotu ne’ebé luta ba libertasaun nasionál.

     

    1. Repúblika Demokrátika Timór-Leste fó azilu polítiku, tuir lei haruka, ba ema raiseluk sira- ne’ebé persigidu tanba sira-nia luta ba libertasaun nasionál no sosiál, defeza ba direitus umanus, demokrasia no dame.

     

    Artigu 11.o

    (Fó valór ba Rezisténsia)

     

    1. Repúblika Demokrátika Timór-Leste rekoñese no fó valór ba povu Maubere nia rezisténsia tinan atus ba atus hasoru dominasaun hosi railiur no mós ba sira hotu ne’ebé fó kontribuisaun hodi luta ba independénsia nasionál.
    2. Estadu  rekoñese  no  valoriza  Uma-Kreda  Katólika  nia  partisipasaun  iha  prosesu  ba libertasaun nasionál Timór-Leste nian.

     

     

    1. Estadu asegura protesaun espesiál ba mutiladu funu nian, oan-kiak no mós sira seluk tan ne’ebé fó-an tomak ba luta independénsia no soberania nasionál nian, no proteje mós sira hotu ne’ebé partisipa ona iha Rezisténsia hodi hasoru okupasaun hosi raiseluk, tuir lei haruka.

     

    1. Lei maka define kona-ba mekanizmu atu fó omenajen ba asuwa’in nasionál sira.

     

    Artigu 12.o (Estadu no relijiaun sira)

     

    1. Estadu rekoñese no respeita fiar oin-oin, ne’ebé sira-nia organizasaun iha liberdade atu hala’o atividade relijiozu sira, ne’ebé buka halo tuir nafatin Lei-Inan no lei- oan sira.

     

    1. Estadu hala’o knaar hamutuk ho instituisaun fiar relijiaun oin-oin, ne’ebé hakarak serbí ba povu Timór-Leste nia di’ak.

     

     

     

    Artigu 13.o

    (Lian ofisiál no nasionál)

     

    1. Repúblika Demokrátika Timór-Leste nia lian ofisiál maka Tetun no Portugés.

     

    1. Estadu valoriza no dezenvolve Tetun no lian nasionál sira seluk.

     

     

    Artigu 14.o  (Símbolu nasionál sira)

     

    1. Símbolu Repúblika Demokrátika Timór-Leste nian maka bandeira, emblema no inu nasionál.

     

    1. Lei-oan maka aprova emblema no inu nasionál.

     

     

    Artigu 15.o  (Bandeira nasionál)

     

    1. Bandeira nasionál nia forma maka retangulár no triángulu izóseles rua hosi hun hanesan, ne’ebé tetek malu, ida metan nia aas ho baluk-tolu ida (1/3) hosi komprimentu ne’ebé hatetek iha kór kinur nia leten no nia aas hanesan ho komprimentu sorin balu bandeira nian. Iha triángulu kór metan nia klaran iha fitun mutin no sanak lima nu’udar naroman ne’ebé hatudu dalan. Fitun-mutin nia sanak ida fila ba bandeira nia parte leten hosi liman karuk. Parte balun hosi bandeira nian iha kór mean.

     

    1. Kór hirak ne’e reprezenta:
    • Kinur – kolonializmu nia ain-fatin
    • Metan – nakukun ne’ebé presiza halakon
    • Mean – funu ba libertasaun nasionál
    • Mutin – dame.

     

    PARTE II

    DIREITU, DEVÉR, LIBERDADE NO GARANTIA FUNDAMENTÁL SIRA

     

    TÍTULU I PRINSÍPIU JERÁL SIRA

     

    Artigu 16.o (Universalidade no igualdade)

     

    1. Sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, no mós iha direitu no obrigasaun hanesan.

     

    1. Labele halo diskriminasaun ba ema ida tanba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivíl, nia seksu, orijen étniku, nia lian, pozisaun sosiál eh ekonómiku, hanoin polítiku ka ideolojia, relijiaun, instrusaun eh nia kondisaun fízika eh mentál.

     

     

    Artigu 17.o (Igualdade ba feto no mane)

     

    Feto no mane iha direitu no obrigasaun hanesan iha moris família, kulturál, sosiál, ekonómiku no polítiku nia laran.

     

     

    Artigu 18.o  (Protesaun ba labarik-oan sira)

     

    1. Labarik sira iha direitu ba protesaun espesiál husi família, komunidade, no mós estadu, liu- liu hasoru hahalok hotu hanesan la tau-matan, diskriminasaun, violénsia,  opresaun, abuzu seksuál no explorasaun.

     

    1. Labarik sira hetan direitu hotu-hotu ne’ebé mundu rekoñese, hanesan direitu sira-ne’ebé hakerek ona iha konvensaun internasionál, ne’ebé estadu aprova no simu ona ka ratifika filafila.

     

    1. Labarik hotu-hotu ne’ebé moris iha kazamentu nia laran ka lae, iha direitu hanesan kona-ba protesaun sosiál.

     

    Artigu 19.o (Klosan sira)

     

    1. Estadu foti no fó barani ba klosan no feto-raan sira, atu sira bele hako’ak metin unidade nasionál, bele harii fali, tuba no haburas nasaun ne’e.

     

    1. Estadu sei halo buat hotu-hotu ne’ebé nia bele, atu tulun edukasaun, saúde, formasaun profisionál ba klosan sira.

     

    Artigu 20.o (Katuas no Ferik sira)

     

    1. Sidadaun sira-ne’ebé ferik no katuas (terseira idade), iha direitu ba protesaun espesiál hosi Estadu.

     

    1. Polítika ba ema ferik no katuas sira-ne’ebé terseira idade, sei loke leet ba sira-nia partisipasaun iha moris sosiál, ekonómiku, kulturál, atu nune’e bele moris ho dignidade iha komunidade nia laran.

     

    Artigu 21.o

    (Sidadaun ne’ebé iha defisiénsia)

     

    1. Sidadaun ne’ebé iha defisiénsia fíziku eh mentál iha direitu no mós obrigasaun hanesan sidadaun sira seluk, maibé sira sei la hala’o knaar hirak ne’ebé sira labele hala’o tanba de’it sira-nia defisiénsia.

     

    1. Estadu, wainhira bele, promove protesaun ba sidadaun sira-ne’ebé iha defisiénsia, tuir lei haruka.

     

    Artigu  22.O

    (Timór-oan sira iha tasi-balu)

     

    Sidadaun sira-ne’ebé hela eh tuur iha rai tasi-balu iha protesaun hosi Estadu kona-ba sira-nia direitu, no sei hakruuk ba obrigasaun ne’ebé la’ós inkompativel ho sira-nia auzénsia husi railaran.

     

     

    Artigu 23.o

    (Interpretasaun kona-ba direitu fundamentál sira)

     

    Direitu fundamentál sira-ne’ebé konsagra iha Lei-Inan la hasai direitu selu-seluk ne’ebé temi iha lei no tenke interpreta sira tuir Deklarasaun Universál Direitus Umanus nian.

     

     

    Artigu 24.O   (Lei restritivu sira )

     

    1. Limitasaun ba direitu, liberdade no garantia sei halo de’it tuir lei-oan atu bele fó protesaun ba direitu no interese konstitusionál ne’ebé hakerek iha Lei-Inan.

     

    2.Lei restritivu sira kona-ba direitu, liberdade no garantia sei iha duni karakter jerál no abstratu, labele habadak extensaun no nia asuntu prinsipál iha Lei-Inan nia laran, no labele iha efeitu ba kotuk.

     

    Artigu 25.O (Estadu esesaun nian)

     

    1. Lei de’it maka bele hapara direitu, liberdade no garantia fundamentál wainhira iha estadu serku eh estadu emerjénsia nia laran, tuir Lei-Inan haruka.

     

    1. Bele de’it deklara estadu serku eh emerjénsia nian wainhira iha kazu agresaun eh ameasa hosi forsa rai-seluk ne’ebé atu tama dadauk ona, wainhira perturbasaun boot ka ameasa atu sobu orden konstitusionál demokrátiku eh dezorden públiku.

     

    1. Wainhira fó-sai ona deklarasaun estadu serku eh emerjénsia nian sei hapara mós direitu, liberdade no garantia hirak ne’ebé mai iha espesifikasaun laran.

     

    1. Wainhira presiza tebes duni, labele hanaruk suspensaun liu loron tolunulu nia laran, maibé la halo impedimentu atu hafoun hikas suspensaun ho tempu ne’ebé hanesan.

     

    1. Deklarasaun estadu serku nian labele afeta direitu ba moris, integridade fíziku, sidadania, no labele halo retroatividade ba lei penál, direitu ba defeza ne’ebé iha ona prosesu krime nia laran no liberdade konxiénsia no relijiaun nian, ho direitu atu lasimu tortura, sai atan, tratamentu kruél, la’ós umanu eh degradante, no iha garantia atu la hetan diskriminasaun.
    2. Autoridade sira iha obrigasaun atu harii hikas fali normalidade Lei-Inan nian, iha tempu badak nia laran.

     

     

    Artigu 26.O (Asesu ba tribunál sira)

     

    1. Ema  hotu-hotu  iha  direitu  atu  bá  tribunál  hodi  defende  sira-nia  direitu  no  interese sira-ne’ebé lei fó protesaun ba.

     

    1. Labele nega justisa ba ema ida, tanba de’it nia la iha kbiit osan nian.

     

     

    Artigu 27.O

    (Provedór Direitus Umanus no Justisa ninian)

     

    1. Provedór Direitus Umanus no Justisa nian, nu’udar órgaun independente ida-ne’ebé iha knaar atu haree no buka hatán sidadaun sira-nia problema hasoru podér públiku, hodi haree loloos hahalok sira-ne’e tuir duni lei, no halo prevensaun no hahú prosesu tomak hodi haburas fali justisa.

     

    1. Sidadaun sira bele hato’o sira-nia kesar ba Provedór Direitus Umanus no Justisa nian kona- ba podér públiku sira-nia hahalok eh omisaun, biar la iha kbiit atu hakotu-lia, nia bele hato’o lia-menon ba órgaun kompetente sira.

     

    1. . Maioria absoluta hosi Parlamentu Nasionál maka hili Provedór Direitus Umanus no Justisa nian atu hala’o knaar iha tinan haat nia laran.

     

    1. Knaar Provedór Direitus Umanus no Justisa ninian ne’e independente hosi

    “meiu kbiit administrativu no jurisdisionál nian” ne’ebé hakerek nanis iha Lei-Inan no lei- oan sira.

     

     

    5  .Órgaun sira no ema administrasaun ninian iha obrigasaun atu kolabora ho Provedór Direitus Umanus no Justisa nian.

     

     

    Artigu 28.O

    (Direitu ba Rezisténsia no defende an rasik)

     

    1. Sidadaun hotu-hotu iha direitu atu la simu no reziste hasoru orden ne’ebé la tuir lei eh ne’ebé ofende nia direitu, liberdade no garantia fundamentál sira.

     

    1. Ema hotu-hotu iha garantia kona-ba direitu atu defende nia an rasik, tuir lei haruka.

     

     

    TÍTULU II

    DIREITU, LIBERDADE NO GARANTIA IDA-IDAK NIAN

     

    Artigu 29.O  (Direitu ba moris)

     

    1. Labele viola ema ida nia vida.

     

    1. Estadu rekoñese no garante direitu ba vida.
    2. Iha Repúblika Demokrátika Timór-Leste la iha kastigu nu’udar mate-kotu.

     

     

     

    Artigu 30.O

    (Direitu ba liberdade, seguransa no integridade ema idaidak nian)

     

    1. Ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade, seguransa no integridade ba nia an rasik.

     

    1. Labele kaer ka dadur ema ida, wainhira hahalok ne’e la tuir dalan ne’ebé hakerek tiha ona iha lei ne’ebé hala’o daudaun nia laran, tenki hato’o beibeik detensaun eh dadur ema ne’e nian ba juís ne’ebé iha kbiit atu haree iha prazu legál nia laran.

     

    1. Ema hotu ne’ebe lakon nia liberdade tenke simu kedas informasaun loloos no momoos kona- ba razaun tan sá nia dadur eh tama iha kadeia no mós nia direitu saida, no hetan lisensa atu ko’alia rasik ho advogadu eh hosi nia maluk eh ema ida-ne’ebé nia laran-metin ba.

     

    1. Ema ida labele hetan tratamentu aat, ne’ebé la’ós umanu eh degradante.

     

     

    Artigu 31.O (Hala’o lei krime nian)

     

    1. Labele lori ema ida bá julgamentu wainhira lei-oan la haruka.

     

    1. Laiha ema ida mak bele hetan julgamentu no kondenadu kona-ba hahalok ruma ne’ebé seidauk kualifika loloos iha lei nu’udar krime iha momentu ne’ebé nia halo, labele mós hetan terus hodi medida seguransa nian ne’ebé la hatete nanis momoos iha lei ruma liubá kotuk.

     

    1. Labele fó uluk pena eh medida seguransa nian ba ema ida iha momentu nia halo krime, wainhira hahalok ne’e ladauk hakerek iha lei.

     

    1. La iha ema ida mak bele hetan julgamentu no kondenadu liu dala-ida kona-ba krime ida de’it.

     

    5. Lei penál labele aplika hahú hosi tempu kotuk ba mak-salak ida, bele de’it wainhira lei-foun ne’e benefisia fali ema salah na’in ne’e.

     

    6. Ba ema ne’ebé de’it maka kondenadu maibé latuir justisa, nia iha direitu ba indeminizasaun ne’ebé justu, tuir lei haruka.

     

     

    Artigu 32.o

    (Limitasaun ba kastigu no medida seguransa nian)

     

    1.   Iha Repúblika Demokrátika Timór-Leste la iha prizaun perpétua, la iha mós pena no medida seguransa nian ho durasaun rohan-laek eh ladauk define loloos.

     

    2.  Iha  kazu  ruma  ne’ebé  bele  lori  susar  ruma  hanesan  anomalia  psíkika,  bele  hanaruk medida seguransa tuir desizaun judisiál.

     

    1. Labele tula-fali responsabilidade penál ba ema seluk.
    2. Maksalak ne’ebé hetan-ona pena eh medida seguransa hakloot nia liberdade, bele hetan nafatin nia direitu fundamentál, menus buat hirak ne’ebé nakait ba kondenasaun no kona-ba ezijénsia prosesu ne’e nian.

     

     

     

    Artigu 33.o (Habeas corpus)

     

    1. Ema   idaidak   ho   nia   liberdade   rasik   iha   direitu   atu   hetan   providénsia   husi

    habeas corpus.

     

    1. Habeas Corpus maka dalan klaran (interposto), tuir lei haruka, ba an rasik eh hosi ema seluk ruma ne’ebé iha direitu sivíl tomak.

     

    1. Juís de’it maka hakotu-lia atu ema bele hetan habeas corpus iha loron ualu nia laran, wainhira nia rona razaun husi sorin rua hotu.

     

     

    Artigu 34.o

    (Garantia ba prosesu krime nian)

     

    1. Akuzadu hotu-hotu sei nu’udar inosente nafatin to’o wainhira juís hakotu-lia judisiál katak nia sala duni.

     

    1. Akuzadu iha direitu atu hili nia defensór atu tau matan ba nia iha hahalok hotu-hotu iha prosesu laran, no lei mak sei hakotu kona-ba kazu ruma ne’ebé defensór tenke iha oin.

     

    1. Ema hotu-hotu iha direitu atu rona no atu defende nia an iha prosesu krime nia laran.

     

    1. Prova hotu-hotu la iha folin no la iha efeitu wainhira hetan hosi tortura, obriga husi ema seluk, hahalok aat ba integridade fízika eh morál no intromisaun abuzivu iha vida partikulár no iha uma hela-fatin, korrespondénsia eh iha forma seluk komunikasaun nian.

     

    Artigu 35.o (Estradisaun no espulsaun)

     

    1. Extradisaun bele hala’o de’it ho desizaun judisiál.

     

    1. Labele iha extradisaun tanba motivu polítiku.

     

    1. Labele iha extradisaun tan krime ida, wainhira estadu ne’ebé husu extradisaun bele fó kastigu mate-kotu ka kastigu to’o mate, eh wainhira, iha tada-nanis katak atu iha tortura eh tratamentu aat no degradante ba ema be atu hetan extradisaun.

     

    1. Sidadaun timoroan hotu-hotu labele hetan soe-sai eh duni-sai tiha husi rai-laran nasionál.

     

     

    Artigu 36.o

    (Direitu ba onra no privasidade)

     

    Ema idaidak iha direitu ba onra, ba naran di’ak no ba reputasaun no direitu atu defende an rasik no la fó-sai ninia moris partikulár iha uma-kain laran.

     

    Artigu 37.o

    (Labele viola uma no korrespondénsia)

     

    1. Labele viola uma tuur-fatin, korréspondénsia no mós meiu komunikasaun seluk ne’ebé partikulár, hela de’it ba kazu hirak ne’ebé hateten ona iha lei kona-ba lia prosesu krime nian.

     

    1. Atu tama karik iha ema ruma nia uma tuur-fatin, latuir uma na’in nia hakarak, bele halo de’it ho ordem hakerek hosi autoridade judisiál ne’ebé iha kbiit, tuir kazu no forma ne’ebé hakerek ona iha lei.

     

    1. Atu tama karik iha ema ruma nia uma tuur-fatin iha kalan, latuir uma na’in nia hakarak, ida ne’e labele duni halo, bele de’it wainhira iha ameasa bo’ot ba ema nia moris, nia isin, ba ema ne’ebé iha uma ne’e nia laran.

     

     

    Artigu 38.o

    (Protesaun ba informasaun ema idaidak ninian)

     

    1. Sidadaun hotu-hotu iha direitu atu bele hetan dadus informatizadu kona-ba sira-nia an rasik eh ne’ebé hatama ona iha rejistu mekanográfiku no manuál kona-ba sira-nia an, bele husu atu halo retifikasaun no atualizasaun ruma ba informasaun hirak ne’e no iha mós direitu atu buka hatene informasaun hirak ne’e nia finalidade.

     

    1. Lei maka define loloos konseitu kona-ba informasaun ema idaidak ninian no kondisaun atu trata didi’ak informasaun ne’e.

     

    1. Bandu tebetebes halo tratamentu informatizadu kona-ba vida partikulár, konviksaun polítika no filozofia nian, relijiaun, no filiasaun iha partidu polítiku eh sindikatu no orijen étnika wainhira la iha lisensa husi dadus ne’e nia na’in.

     

     

    Artigu 39.o

    (Família, kazamentu no maternidade)

     

    1. Estadu proteje uma-kain nu’udar baze selulár iha sosiedade no nu’udar kondisaun ne’ebé di’ak ba ema idaidak hodi dezenvolve an.

     

    1. Ema hotu-hotu iha direitu atu harii no moris iha uma-kain.

     

    1. Kazamentu hatuur iha ema feto no mane sira-nia hakarak rasik no iha sira na’in rua nia direitu hanesan, tuir lei haruka.

     

    1. Soin di’ak no tau matan duni ba maternidade, fiar metin katak feto hotu-hotu hetan protesaun espesiál wainhira hetan isin-rua no wainhira hahoris liutiha, no ba feto traballadora hotu-hotu iha direitu ba feriadu iha tempu adekuadu ida nia laran, molok hahoris eh hahoris liutiha, hodi la lakon retribuisaun no regalia, ruma tuir lei haruka.

     

     

     

    Artigu 40.o

    (Liberdade ko’alia no informasaun ninian )

     

    1. Ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade ko’alia nian no direitu atu hetan informasaun ruma, no tan informasaun loloos nian.
    2. Liberdade ko’alia no informasaun ninian labele hetan limitasaun hosi sensura ruma.

     

     

    1. Lei maka sei regula direitu no liberdade ne’ebé temi-sai iha artigu ida-ne’e, ho baze iha imperativu kona-ba respeitu ba Lei-Inan no respeitu ba ema idaidak nia dignidade.

     

     

    Artigu 41.o

    (Liberdade imprensa no komunikasaun sosiál ninian)

     

     

    1. Iha garantia ba liberdade imprensa nian no ba meius seluk tan kona-ba komunikasaun sosiál.

     

    1. Halo parte liberdade imprensa nian, liberdade ko’alia nian no hamoris/hakiak jornalista sira, asesu ba fontes kona-ba informasaun, liberdade editoriál, protesaun ba independénsia no ba segredu profisionál no mós direitu atu halo jornál, publikasaun ninian no meius difuzaun selu-seluk tan.

     

    1. Labele permite monopóliu kona-ba meiu komunikasaun sosiál sira.

     

    1. Estadu hametin liberdade no independénsia ba órgaun públiku kona-ba  komunikasaun sosiál, husi podér polítiku no podér ekonómiku.

     

    1. Estadu hametin ezisténsia ba servisu públiku ida ba rádiu no televizaun, ne’ebé sente livre, haree mós ba objetivu seluk, hanesan protesaun no divulgasaun kona-ba kultura no tradisaun Repúblika Demokrátika Timór-Leste nian, no fó garantia ba ema ida-idak atu hateten nia hanoin rasik.

     

    1. Estasaun emisora ba radiufuzaun no rádiu televizaun nian bele hala’o de’it ho lisensa tuir lei haruka.

     

    Artigu 42.o

    (Liberdade reuniaun no manifestasaun nian)

     

    1. Iha garantia liberdade ba ema hotu-hotu ne’ebé hakarak halo reuniaun iha pás no la kaer kro’at, no sira lalika husu uluk autorizasaun.

     

    1. Rekoñese ema hotu-hotu nia direitu ba manifestasaun, tuir lei haruka.

     

     

    Artigu 43.o (Liberdade asosiasaun nian)

     

    1. Ema hotu-hotu hetan liberdade ba asosiasaun, ho hanoin ida ne’ebé la hala’o violénsia no halo tuir lei haruka.

     

    1. Ema ida la obrigadu halo parte asosiasaun ida eh hela metin ho asosiasaun ne’e kontra nia hakaran rasik.

     

    1. Iha bandu ba asosiasaun ne’ebé ho kro’at, asosiasaun militár eh paramilitár no organizasaun sira-ne’ebé hakarak defende hanoin eh hatoo hahalok ho karater rasista ka hasoru ema railiur eh haburas terrorizmu.

     

    Artigu 44.o

     

    (Liberdade sirkulasaun nian)

     

    1. Sidadaun hotu-hotu iha direitu atu bá-mai no hetan nia hela-fatin iha Territóriu Nasionál nia laran.

     

    1. Sidadaun hotu-hotu iha garantia ba direitu atu emigra livre de’it , nune’e mós iha direitu atu filafali mai nia rain.

     

    Artigu 45.o

    (Liberdade konxiénsia, relijaun no kultu ninian )

     

    1. Ema hotu tenki iha liberdade ba konxiénsia, relijiaun no ba kultu, nune’e  konfisaun relijiozu sira haketak ho Estadu.

     

    1. Labele halo ta’uk no labele diskrimina (hatún) ema ida tanba nia konviksaun relijioza.

     

    1. Iha garantia ba objesaun tuir konxiénsia, tuir lei haruka.

     

    1. Iha garantia ba liberdade atu hanorin relijiaun ne’ebé de’it, maibé iha relijiaun ida-idak nia laran.

     

    Artigu 46.o

    (Direitu ba partisipasaun iha polítika)

     

    1. Sidadaun hotu-hotu iha direitu atu partisipa, hosi nia rasik eh liu hosi reprezentante ne’ebé hili tiha ona tuir demokrasia, ba vida polítika no ba asuntu públiku nian iha rai laran.

     

    1. Sidadaun hotu-hotu iha direitu atu halo no partisipa iha partidu polítiku sira.

     

    1. Konstituisaun no organizasaun ba partidu polítiku sira lei maka regula.

     

     

    Artigu 47.o (Direitu sufrájiu nian)

     

    1.  Sidadaun hotu-hotu ho tinan sanulu-resin-hitu ba leten, iha direitu atu hili no ema hili nia.

     

    2.  Hala’o direito sufrájiu ne’e katak kona-ba ema ida-idak, no hanesan devér síviku ida.

     

     

    Artigu 48.o (Direitu petisaun nian)

     

    Sidadaun hotu-hotu iha direitu atu aprezenta petisaun, kesar no reklamasaun, mesak-mesak eh iha grupu, ba órgaun soberania sira, eh ba autoridade selu-seluk atu defende sira-nia direitu, Lei-Inan, lei-oan eh ba interese ema hotu nian.

     

     

    Artigu 49.o (Defesa soberania nian)

     

    1. Sidadaun hotu-hotu iha direitu no devér atu kontribui ba defeza independénsia,  soberania no integridade territóriu nasaun nian.

     

    1. Servisu militár halo tuir lei haruka.

     

     

    TÍTULU III

     

    DIREITU NO DEVÉR EKONÓMIKU, SOSIÁL NO KULTURA NIAN

     

     

    Artigu 50.o (Direitu ba servisu)

     

    1. Sidadaun hotu-hotu, feto ka mane, iha direitu no devér atu halo servisu no livre atu hili nia profisaun.

     

    1. Traballadór sira iha direitu ba seguransa no hetan mós husi servisu fatin ba selu-kole, deskansu no mós férias.
    2. Labele hasai ema serbisu na’in sira wainhira la iha kauza justa (loloos) eh tan de’it motivu polítiku, relijozu ka idiolójiku.

     

    1. Proibidu obriga ema serbisu, maibé ne’e la halakon buat ne’ebé maka iha lejizlasaun kona- ba ezekusaun kastigu nian.

     

     

    1. Estadu haburas kriasaun (hakiak) kooperativa ba produsaun no fó tane ba empreza família nian nu’udar fatin atu hetan serbisu.

     

     

    Artigu 51.o

    (Direitu ba greve, no bandu lock-out)

     

    1. Traballadór sira iha direitu atu halo greve, wainhira sira hala’o greve karik sei halo tuir lei haruka.

     

    1. Lei define kondisaun atu halo greve, hanesan hala’o knaar balu ne’ebé presiza ba seguransa no manutensaun ekipamentus ho instalasaun, no mós servisu mínimu ne’ebé tenke hala’o duni tanba sosiedade nia presiza.

     

    3.  Labele halo lock-out.

     

     

    Artigu 52.o (Liberdade sindikál)

     

    1. Traballadór iha direitu atu forma sindikatu no mós asosiasaun profisionál hodi bele defende nia direitu no nia interese.

     

    1. Liberdade sindikál fahe ba liberdade halo nia konstituisaun, tau naran, organizasaun, no mós regulamentu internu.

     

    1. Sindikatu no asosiasaun sindikál sira-ne’e independente hosi estadu no patraun sira.

     

     

    Artigu 53.o

    (Direitu konsumidór sira-nian)

     

    1. Konsumidór sira iha direitu atu simu sasán no servisu ne’ebé maka iha kualidade, no mós atu hatene informasaun loos, kona-ba sasán sira-ne’e atu proteje sira-nia saúde, seguransa no mós interese ekonómiku hanesan mós atu bele hadi’a buat ne’ebé aat.

     

    1. Lei maka regula publisidade,   bandu  publisidade  hirak  ne’ebé  buka  taka,  hasees  no, habosok.

     

     

    Artigu 54.o

    (Direitu ba propriedade privadu)

     

    1. Ema hotu-hotu iha direitu ba propriedade privada, no bele fó ba ema seluk wainhira sei moris no mós wainhira mate, tuir lei nia lalao’k.

     

    1. Labele uza propriedade privada hodi estraga fali nia funsaun sosiál.

     

    1. Atu hetan eh hasai ema ida nia propriedade privada hodi halo ba uzu públiku, tenke selu indeminizasaun loloos ba sidadaun, tuir lei haruka.

     

    1. Ema sidadaun nasionál de’it maka bele iha direitu ba propriedade privada sidadaun nian.

     

     

    Artigu 55.o (Obrigasaun kontribuinte nian)

     

    Sidadaun hotu-hotu ne’ebé iha prova katak iha rendimentu iha obrigasaun atu selu ba reseita públiku, tuir lei haruka.

     

    Artigu 56.o (Seguransa no tulun sosiál nian)

     

    1. Sidadaun hotu-hotu iha direitu ba seguransa no asisténsia sosiál, tuir lei haruka.

     

    1. Estadu hola medida sira tuir nia kbiit nasionál nian, hodi halo organizasaun ho nia sistema ida ba seguransa sosiál.

     

    1. Estadu apoia no fiskaliza, tuir lei, ba serbisu no funsaun instituisaun solidariedade sosiál nian, no seluk tan ne’ebé nu’udar interese públiku la buka lukru /funan.

     

     

    Artigu 57.o (Saúde)

     

    1. Estadu hatene katak ema hotu iha direitu ba saúde, asisténsia médika sanitária, no mós devér atu defende no promove direitu ne’e..

     

    1. Estadu hala’o no harii serbisu nasionál saúde universál ba ema hotu-hotu, tuir nia kbiit, gratuitu/la selu, tuir lei haruka.

     

    1. Servisu saúde nasionál tenke iha fatin barak, labele hamutuk de’it iha fatin ida, atu ema hotu-hotu bele halo parte.

     

     

    Artigu 58.o (Hela-fatin )

     

    Ema hotu iha direitu ba nia an, nia família atu iha uma ida ho nia dimensaun no kondisaun di’ak, moos no konfortu atu bele iha intimidade ba ema idaidak no privasidade familiár.

     

    Artigu 59.o (Edukasaun no kultura)

     

    1. Estadu rekoñese no garante sidadaun hotu nia direitu ba edukasaun no kultura, nune’e mós harii sistema ensinu báziku universál, obrigatóriu no wainhira bele, saugati, tuir lei haruka.

     

    1. Ema hotu iha direitu hanesan, ba oportunidade atu eskola no ba formasaun serbisu/profisaun nian.

     

    1. Estadu rekoñese no fiskaliza eskola partikulár no kooperativu sira.

     

    1. Estadu tenki garante ba sidadaun hotu-hotu, tuir sira-nia kapasidade, atu bele hetan eskola boot kona-ba investigasaun sientífika no hamoris/haburas arte.

     

    1. Ema hotu iha direitu atu goza no harii kultura hanesan nia obrigasaun atu haburas, defende no mós fó valór ba patrimóniu kulturál.

     

    Artigu 60.o (Propriedade intelektuál)

     

    Estadu garante no fó protesaun ba hamoris, produsaun no hala’o filaliman ho obra literáriu, sientífiku no artístiku ninian, no mós fó protesaun ba direitu autór sira-nian.

     

     

    Artigu 61.o (Meiu-ambiente)

     

    1. Ema hotu-hotu iha direitu atu moris iha ambiente ema moris nian ne’ebé moos, nabelun-di’ak hó natureza, no iha obrigasaun atu proteje no halo di’ak ba jerasaun loron ikus nian.

     

    1. Estadu rekoñese katak iha nesesidade atu tau matan didi’ak no fó valór ba ita-nia rain nia riku-soin.

     

    1. Estadu tenki fó-sai buat ne’ebé mak sei halo atu defende natureza maibé sei hodi hala’o mós nia ekonomia.

     

     

    PARTE III ORGANIZASAUN PODÉR POLÍTIKU NIAN

    TÍTULU I PRINSÍPIU JERÁL SIRA

     

     

    Artigu 62.o

    ( Titularidade no ezersísiu podér polítiku nian)

     

    Podér polítiku iha povu nia liman, ne’ebé sei hala’o tuir Lei-Inan haruka.

     

    Artigu 63.o

    (Partisipasaun polítiku sidadaun sira-nian)

     

    1. Partisipasaun diretu no ativu hosi feto no mane sira iha moris polítika nian mak nu’udar kondisaun no instrumentu fundamentál sistema demokrátiku ninian.

     

    2.  Lei halo promosaun kona-ba igualdade direitu síviku no polítiku nian no la diskrimina kona-ba seksu iha asesu ba kargu polítiku nian.

     

    Artigu 64.o (Prinsípiu renovasaun nian)

     

    E m a   i d a   l a b e l e   k a e r   k a r g u   p o l í t i k u   i d a   i h a   m o r i s   t o m a k ,   e h   l a i h a rohan.

     

    Artigu 65.o (Eleisaun sira)

     

    1. Órgaun eleitu soberania nian ho podér lokál sei hili tuir eleisaun, hosi eleisaun universál, livre, diretu, sekretu ema ida votu ida, no periódiku.

     

     

    1. Resenseamentu eleitorál ne’e obrigatóriu, ofisiál no ida de’it no universál no sei atualiza iha eleisaun ida-idak.

     

    1. Kampaña eleitorál hala’o tuir PRINSÍPIU hirak tuirmai ne’e:

     

    a)     Liberdade ba propaganda eleitorál;

     

    b)     Oportunidade no tratamentu hanesan ba kandidatura hotu-hotu;

     

    c)     Imparsialidade na’in ulun boot públiku sira-nian kona-ba kandidatura;

     

    d) Transparénsia no fiskalizasaun sura votu nian.

     

    1. Konversaun votu nian iha mandatu hala’o tuir sistema reprezentasaun proporsionál.

     

    1. Prosesu eleitorál sei regula tuir lei.

     

    1. Órgaun independente maka sei tau matan ba resenseamentu no eleisaun sira. Lei maka estabelese orgaun ne’e nia kompeténsia, kompozisaun, organizasaun no nia knaar.

     

    Artigu 66.o (Referendu)

     

    1.   Sidadaun sira-ne’ebé tau-naran iha territóriu nasionál, bele fó sira-nia votu   iha referendu kona-ba asuntu ne’ebé importante ba interesse nasaun nian.

     

    2. Prezidente-Repúblika mak sei konvoka referendu, tuir proposta baluk-tolu ida (1/3) hosi Deputadu sira no hetan aprovasaun hosi maioria baluk-tolu rua (2/3) membru Parlamentu Nasionál nian, ka tuir proposta ne’ebé mai hosi Governu.

     

    1. Tuir Lei-Inan labele hala’o referendu kona-ba sasán kompeténsia eskluzivu ba Parlamentu Nasionál, Governu ka Tribunál nian.
    2. Referendu so iha efeitu vinkulativu wainhira númeru votante sira boot liu baluk-rua ida (1/2) eleitór sira-ne’ebé naran iha resenseamentu.

     

     

    1. Lei maka sei define prosesu referendu nian.

     

     

    Artigu 67.o (Órgaun soberania nian)

     

    Órgaun soberania sira maka Prezidente-Repúblika, Parlamentu Nasionál, Governu no Tribunál sira.

     

    Artigu 68.o  (Inkompatibilidade)

     

    1. Titularidade kona-ba knaar Prezidente-Repúblika, Prezidente Parlamentu Nasionál, Prezidente Tribunál Supremu Justisa, Prezidente Tribunál Superior Administrativu, Fiskál no Kontas ninian, Prokuradór-Jerál Repúblika no membru Governu sei inkompativel ba- malu.

     

    1. Lei mak sei define inkompatibilidade seluk tan.

     

     

    Artigu 69.o

    (Prinsípiu kona-ba haketak podér sira)

     

    Órgaun  soberania  sira,  iha  sira-nia  relasaun  ba-malu  no  wainhira  hala’o  knaar,  tenke  tuir prinsípiu separasaun no interdependénsia kbiit nian ne’ebé iha Lei-Inan nia laran.

     

     

    Artigu 70.o

    (Partidu polítiku sira no direitu opozisaun nian)

     

    1. Partidu polítiku sira partisipa iha órgaun kbiit polítiku nian tuir sira-nia reprezentatividade demokrátiku, bazeadu iha eleisaun universál no diretu.

     

    2. Iha rekoñesimentu ba partidu polítiku sira-nia direitu atu hala’o opozisaun demokrasia, nune’e mós direitu atu simu informasaun, regulár no diretu, kona-ba lala’ok asuntu prinsipál interese nasaun ninian.

     

    Artigu 71.o (Organizasaun administrativa)

     

    1. Governu sentrál tenke iha reprezentasaun hosi nível eskalaun administrativu oin-oin iha rai- laran.

     

    1. Oe-Kussi Ambenu sei hala’o nia knaar tuir polítika administrativa ho rejime ekonómiku espesiál.

     

    1. Ataúro sei iha estatutu ekonómiku rasik;

     

    1. Organizasaun polítika-administrativa rai Repúblika Demokrátika Timór-Leste nian sei define tuir lei.

     

    Artigu 72.o (Podér lokál)

     

    1. Sei harii kbiit lokál ho ema ne’ebé koletivu iha rai-laran ne’ebé iha órgaun reprezentativu, ho knaar atu organiza partisipasaun sidadaun ida-idak nian kona-ba solusaun problema rasik iha sira-nia komunidade no atu promove dezenvolvimentu lokál, no la afeta partisipasaun Estadu nian.

     

    2.   Organizasaun, kompeténsia, funsionamentu no kompozisaun órgaun kbiit lokál nian sei define tuir lei.

     

    Artigu 73.o  (Publisidade aktu sira nian)

     

    1. Sei publika iha jornál ofisiál atu-ofisiál normativu sira-ne’ebé fó-sai hosi órgaun soberania nian.

     

    1. La sai ba públiku karik atu-ofisiál normativu sira nu’udar hateten ona iha númeru ida liubá kotuk ka atu-ofisiál seluk tan be jenériku, husi órgaun soberania no kbiit lokál nian, ne’e katak atu-ofisiál sira-ne’e la soi kbiit jurídiku.

     

    1. Lei mak determina kona-ba forma publisidade atu-ofisiál sira seluk nian, no konsekuénsia sá loos wainhira sira la iha.

     

    TÍTULU II PREZIDENTE-REPÚBLIKA

    KAPÍTULU I ESTATUTU, ELEISAUN NO NOMEASAUN

    Artigu 74.o (Definisaun)

     

    1. Prezidente-Repúblika maka Xefe-Estadu, símbulu no garantia independénsia nasionál no unidade Estadu nian, no instituisaun demokrátika sira-nia funsionamentu regulár .

     

    1. Prezidente-Repúblika maka Komandante A’asliu Forsas Armadas nian.

     

    Artigu 75.o (Elejibilidade)

     

    1. Bele tuir kandidatura ba Prezidente Repúblika sidadaun timoroan sira-ne’ebé, iha ilas hotu tuirmai ne’e:

     

    a)     Sidadaun nanis;

    b)     Iha tinan mínimu 35;

    c)     Ho kapasidade di’ak;

    d)     Ne’ebé hetan proposta husi sidadaun hili-na’in mínimu nain rihun lima.

     

    1. Prezidente-Repúblika kaer mandatu too tinan lima nia laran no ninia knaar remata wainhira Prezidente foun simu pose.
    2. Prezidente-Repúblika nia mandatu bele hetan renovasaun dala-ida de’it.

     

     

     

    Artigu 76.o (Eleisaun)

     

    1. Atu sai Prezidente-Repúblika, sei hili tuir sufrájiu universál, livre, diretu, sekretu no ida- idak.

     

    1. Eleisaun Prezidente-Repúblika nian banati tuir sistema manán ho votu barakliu husi votu hotu-hotu ne’ebé válidu, la sura votu ne’ebé la válidu.

     

    1. Wainhira kandidatu sira hetan votu hanesan, sei hala’o fali eleisaun dala ida tan, liutiha loron tolunulu husi loron votasaun ida foin liubá kotuk.

     

    1. Iha eleisaun darua, kandidatu na’in rua ne’ebé hetan liu votu no la hasai sira-nia kandidatura mak bele tuir.

     

    Artigu 77.o

    (Simu knaar no juramentu)

     

    1. Prezidente-Repúblika sei simu investidura husi Prezidente Parlamentu Nasionál nian no simu pose, tuir serimónia públika, iha Deputadu no reprezentante órgaun-soberania sira seluk ninia oin.

     

    1. Prezidente foun sei simu pose iha loron ikus Prezidente-Repúblika tuan ninia mandatu, eh Prezidente nia tuur-fatin mamuk hela karik, Prezidente foun sei simu pose iha loron ualu liutiha loron publikasaun rezultadu eleisaun nian.

     

    1. Iha atu-ofisiál investidura, Prezidente-Repúblika sei halo juramentu tuirmai ne’e:

     

    “Ha’u jura ba Maromak, ba Povu no ba ha’u-nia onra katak ha’u sei halo tuir loloos knaar ne’ebé ha’u simu, halo tuir no haruka halo tuir Lei-Inan no lei-oan sira no fó ha’u-nia kbiit no kapasidade tomak atu tuba-netik no hametin ukun an rasik no unidade nasaun nian.”

     

     

    Artigu 78.o (Inkompatibilidade)

     

    Prezidente-Repúblika labele iha kargu polítiku seluk eh knaar públiku iha   nivel nasionál no mós, iha kazu seluk, hala’o knaar privadu.

     

    Artigu 79.o

    (Hatán ba krime no obrigasaun ba konstituisaun )

     

    1. Prezidente-Repúblika sei iha imunidade wainhira hala’o ninia knaar.
    2. Prezidente Repúblika sei hatán ba Tribunál Supremu Justisa nian, kona-ba krime ne’ebé akontese wainhira hala’o nia knaar, no mós violasaun momoos no boot kona-ba nia obrigasaun Konstitusionál
    3. Sei hahú prosesu ne’e iha Parlamentu Nasionál tuir proposta husi baluk-lima ida (1/5) ho deliberasaun aprovadu tuir maioria baluk-tolu rua (2/3) husi Deputadu hotu-hotu.
    4. Plenáriu Tribunál Supremu Justisa nian mak sei fó-sai sentensa iha prazu másimu loron 30 nia laran.
    5. Kondenasaun ne’e katak Prezidente nia knaar remata ona no mós labele eleitu fali tan.

    6.  Krime balu ne’ebé la kona-ba hala’o knaar nian, Prezidente-Repúblika sei hatán mós iha Tribunál Supremu Justisa nian, ne’ebé iha kazu kondenasaun sei hetan hanesan hakotu Prezidente nian knaar wainhira nia hetan kondenasaun tama

    kadeia.

    7.     Iha kazu fó-sai ona iha númeru uluk ba, Parlamentu Nasionál mak sei hola inisiativa harii fali imunidade konforme lia-banati iha númeru 3 Artigu ne’e nian.

     

     

     

    Artigu 80.o (Auzénsia)

     

    1. Prezidente-Repúblika labele sai husi territóriu nasionál se la iha konsentimentu Parlamentu Nasionál nian eh, Parlamentu la halibur karik, tenki hetan konsentimentu husi Komisaun Permanente.

     

    1. La kumpre regra iha no.1 hanesa determina iha artigu ne’e karik, nia sei bele lakon ninia kargu, tuir lei haruka iha artigu nia regra uluk ba.

     

    1. Wainhira atu halo viajen partikulár, ho durasaun lato’o loron sanulu resin lima, la presiza husu lisensa ba Parlamentu Nasionál, maibé, Prezidente-Repúblika tenke hato’o koñesimentu ba Parlamentu Nasionál.

     

     

    Artigu 81.o (Renúnsia ba mandatu)

     

    1. Prezidente-Repúblika bele haruka mensajen ba Parlamentu Nasionál atu renunsia husi nia mandatu.

     

    1. Renúnsia ne’e sei sai efetivu wainhira Parlamentu Nasionál simu ona koñesimentu liu husi mensajen, maski ikusmai mak foin fó-sai iha jornál ofisiál.

     

    1. Wainhira Prezidente-Republika renunsia ninia kargu, nia labele kandidatu fali iha eleisaun oinmai, nune’e mós iha tinan lima nia laran tuir kedas ninia renúnsia.

     

     

    Artigu 82.o

    (Mate, renúnsia ka inkapasidade permanente)

     

    1. Prezidente-Repúblika mate, renunsia ka iha inkapasidade permanente karik, Prezidente Parlamentu Nasionál nian mak sei hala’o daudauk ninia knaar tomak, wainhira simu tiha pose iha Deputadu no representante órgaun soberania seluk tan    sira-nia oin, sei

     

    simu nia investidura husi Prezidente Parlamentu Nasionál nian ne’ebé sei kaer dadauk kargu ne’e.

     

    1. Tribunál Supremu Justisa nian maka sei deklara inkapasidade permanente no nia mak sei verifika Prezidente-Repúblika nia mate ka lakon kargu.

     

    1. Eleisaun ba Prezidente-Repúblika foun tan mate, renúnsia, inkapasidade permanente tenke halo iha loron sianulu nia laran liutiha, verifikasaun ka deklarasaun.

     

    1. Sei foti fali Prezidente-Repúblika ida ho mandatu foun.

     

    1. Prezidente eleitu lakohi simu karik kargu, mate tiha ka  hetan inkapasidade permanente, lia-banati artigu ida ne’e nian sei aplika tan fali.

     

    Artigu 83.o (Kazu exesionál sira)

     

    1. Tan mate, renúnsia ka inkapasidade permanente ne’ebé akontese iha situasaun exesionál hanesan funu eh emerjénsia naruk, eh hetan susar kona-ba orden téknika eh materiál, ne’ebé define tuir lei, no labele hala’o eleisaun Prezidente-Repúblika tuir sufrájiu universál hanesan iha Artigu 76, Parlamentu Nasionál nian maka sei hili ida husi sira-nia leet atu sai nu’udar Prezidente, liu tiha loron 90 tuirmai nia laran.

     

    1. Iha kazu temi tiha ona iha númeru ida liubá ne’e, Prezidente-Repúblika eleitu sei kumpre de’it tempu ne’ebé falta ba mandatu atu hotu, hafoin nia bele kandidata an ba eleisaun ida be tuirmai.

     

     

    Artigu 84.o  (Substituisaun no interinidade)

     

    1. Wainhira iha impedimentu temporáriu ba Prezidente-Repúblika, Prezidente Parlamentu Nasionál mak sei hala’o ninia knaar eh, ida-ne’e labele karik, ninia substitutu.

     

    1. Mandatu nu’udar Deputadu husi Prezidente Parlamentu Nasionál ka ninia substitutu ninian , sei suspende kedas iha tempu ne’ebé Prezidente hala’o, nu’udar substituisaun ka kaer daudauk, Prezidente-Repúblika nia knaar.

     

    1. Wainhira nu’udar Prezidente-Repúblika, substitutu ka interinu, Deputadu nia knaar sei emaseluk mak kaer, halotuir rejimentu Parlementu Nasionál nian.

     

    KAPÍTULU II KOMPETÉNSIA

    Artigu 85.o (Kompeténsia rasik)

     

    Prezidente-Repúblika de’it mak sei hala’o knaar hirak ne’e:

     

     

    a)        Promulga  diploma  legislativu  no  haruka  publika  rezolusaun  husi  Parlamentu Nasionál ne’ebé aprova akordu no ratifika tratadu konvensaun internasionál sira;

    b)       Hala’o kompeténsia kona-ba knaar Komandante Supremu Forsas Armadas nian;

     

    c)        Hala’o direitu veto kona-ba diploma lejislativu nian, iha prazu loron 30 nia laran hahú husi loron simu nian;

    d)       Foti no fó pose ba Primeiru Ministru ne’ebé partidu eh aliansa partidu sira ho maioria parlamentár sei foti, wainhira rona partidu polítiku sira-ne’ebé iha Parlamentu Nasionál;

    e)        Husu Tribunál Supremu Justisa nian kona-ba apresiasaun preventiva no ba fiskalizasaun abstratu  konstitusionalidade norma  sira-nian, no  mós haree inkonstitusionalidade tan omisaun;

    f)        Hato’o ba referendu problema boot interese nasionál nian, tuir termu  sira  iha Artigu 66;

    g)       Deklara estadu serku nian ka estadu emerjénsia, tuir Parlamentu Nasionál haruka, wainhira rona tiha ona Konsellu-Estadu, Governu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian;

    h)       Deklara funu ka halo dame, tuir proposta Governu nian, wainhira rona tiha ona Konsellu-Estadu, Governu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian, tuir Parlamentu Nasionál haruka;

    i)         Rona tuir Governu, atu fó perdaun ka hamenus kastigu;

    j)         Konfere, tuir lei, títulu onorífiku, kondekorasaun no mós distinsaun.

     

     

    Artigu 86o

    (Kompeténsia kona-ba órgaun sira seluk)

     

    Prezidente-Repúblika nia knaar kona-ba órgaun seluk:

     

     

    a)        Prezide Konsellu Superiór Defeza no Seguransa;

    b)       Prezide Konsellu-Estadu;

    c)        Marka, tuir lei, loron eleisaun ba Prezidente-Repúblika no ba Parlamentu Nasionál;

    d)       Halo konvokasaun extraordinária Parlamentu Nasionál nian, wainhira iha razaun boot kona-ba interese nasionál;

    e)        Fó-sai lia-tatoli ba Parlamentu Nasionál no ba nasaun;

    f)        Hakotu Parlamentu Nasionál, iha kazu krize boot institusionál nian ne’ebé labele iha formasaun governu ka aprovasaun Orsamentu Jerál Estadu nian, iha tempu naruk liu loron neen-nulu, wainhira rona tiha ona partidu polítiku sira-ne’ebé hetan kadeira iha Parlementu Nasionál, no rona Konsellu-Estadu, iha tempu ne’ebé laiha kdasar jurídiku atu hala’o disolusaun , tenke haree tuir regra iha Artigu 100;

    g)       Hatún Governu no exonera Primeiru-Ministru nian, wainhira Parlamentu Nasionál la simu nia programa dala rua tutuir malu;

    h) Foti, fó pose no hasai membru Governu nian, tuir proposta Primeiru-Ministru nian, iha termu no. 2 Artigu 105;

    i)         Foti membru rua ba Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian;

    j)         Foti Prezidente Tribunál Supremu Justisa no fó pose ba Prezidente Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas nian.

    k)       Foti Prokuradór-Jerál Repúblika nian hodi hala’o knaar iha tinan ha’at nia laran;

    l)         Foti no hasai Adjuntu Prokuradór-Jerál Repúblika nian sira tuir termu sira No.6. Artigu 133 nian.

    m)      Tuir proposta Governu nian, Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada, Vise-Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada no Xefe Estadu Maior Forsa Armada nian, rona tuir, iha kazu ikusmai ne’e, Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada nian;

    n)       Foti membru lima ba Konsellu-Estadu;

    • o)       Foti membru ida ba Konsellu Superiór Majistratura Judisiál no mós Konsellu Superiór Ministériu Públiku nian.

     

    Artigu 87.o

    (Kompeténsia kona-ba relasaun internasionál)

     

    Prezidente-Repúblika de’it mak iha domíniu kona-ba relasaun internasionál sira:

     

    a)        Deklara funu, wainhira iha ka atu iha agresaun, halo dame, tuir proposta Governu nian, rona tiha Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian, no wainhira Parlamentu Nasionál eh ninia Komisaun Permanente fó autorizasaun;

    b)       Foti no hasai embaixadór, reprezentante permanente no enviadu extraordináriu sira, tuir proposta Governu nian;

    c)        Simu karta kredensiál no simu akreditasaun hosi reprezentante diplomátiku raiseluk sira-nian;

    d)       Hamutuk ho Governu, sei hala’o prosesu kontratu hotu-hotu atu hetan akordu internasionál iha área defeza no seguransa nian;

     

     

    Artigu 88.o (Promulgasaun no Vetu)

     

    1. Iha prazu loron tolunulu nia laran, hahú hosi simu diploma naran ida husi Parlamentu Nasionál atu promulga hanesan lei, Prezidente-Repúblika bele promulga eh uza direitu vetu nian, hodi husu apresiasaun foun kona-ba lia-tatoli ne’e ho fundamentu;

     

    1. Maka Parlamentu Nasionál, iha prazu loron sianulu nia laran, konfirma karik votu tuir maioria absoluta Deputadu sira-nian, ne’ebé serbisu hela, Prezidente-Repúblika sei promulga diploma ida-ne’e, iha prazu loron 8 nia laran, hahú husi loron ne’ebé nia simu;

     

    1. Ne’e mós sei presiza, maioria baluk-tolu rua (2/3) Deputadu sira-ne’ebé prezente, no tenke liu maioria absoluta Deputadu sira-ne’ebé serbisu hela, atu konfirma diploma sira-ne’ebé iha matéria Artigu 95 nian;

     

    1. Iha prazu loron haatnulu nia laran sura husi simu diploma naran ida Governu nian atu promulga, Prezidente-Repúblika bele promulga eh uza ninia direitu vetu, hodi hakerek ba Governu fó-hatene nia vetu katak sá.

     

    Artigu 89.o

    (Asaun Prezidente Interinu nian)

     

    Prezidente-Repúblika interinu labele hala’o atu-ofisiál fó-sai iha alínea f), g), h), i), j), k), l), m) no n) iha artigu 86.

     

    KAPÍTULU III KONSELLU-ESTADU

     

    Artigu 90.o (Konsellu-Estadu)

     

    1. Konsellu-Estadu mak órgaun konsulta polítiku Prezidente-Repúblika, ne’ebé nia rasik prezide.

     

    1. Halo parte Konsellu-Estadu mak:

     

    a)        Ex-Prezidente-Repúblika sira-ne’ebé la’ós destituídu;

    b)       Prezidente Parlamentu Nasionál nian;

    c)        Primeiru-Ministru;

    d)       Sidadaun lima ne’ebé Parlamentu Nasionál hili ho harmonia tuir prinsípiu reprezentasaun proporsionál, ba períodu tuir durasaun lejizlatura nian, ne’ebé la’ós membru hosi órgaun soberania nian;

    e)        Sidadaun lima ne’ebé Prezidente-Repúblika mak foti, ne’ebé la’ós membru hosi órgaun soberania nian, ba períodu ne’ebé hanesan ho durasaun tempu ukun Prezidente-Repúblika nian,.

     

    Artigu 91.o

    (Kompeténsia, organizasaun no funsionamentu Konsellu-Estadu nian)

     

    1. Konsellu-Estadu maka bele:

    a)        Fó-sai kona-ba disolusaun Parlamentu Nasionál;

    b)       Fó-sai kona-ba demisaun Governu nian;

    c)        Fó-sai kona-ba deklarasaun funu no oinsá atu hala’o dame;

    d)       Fó-sai kona-ba kazu seluk tan ne’ebé iha Lei-Inan no, iha jerál, hato’o konsellu ba Prezidente-Repúblika wainhira nia hala’o ninia knaar, no wainhira nia husu karik.

    e)        Halo ninia Rejimentu internu;

     

    1. Reuniaun Konsellu-Estadu nian la’ós públiku.

     

    1. Lei mak define Konsellu-Estadu nia organizasaun no funsionamentu.

     

     

    TÍTULU III  PARLAMENTU NASIONÁL KAPÍTULU I

    ESTATUTU NO ELEISAUN

     

    Artigu 92.o (Definisaun)

     

    Parlamentu Nasionál mak órgaun soberania Repúblika Timór-Leste nian ne’ebé reprezenta ema Timór-oan tomak, iha kbiit atu halo lei, atu fiskaliza no atu halo desizaun polítika.

     

     

    Artigu 93.o (Eleisaun no kompozisaun)

     

    1. Ema hili Parlamentu Nasionál liu hosi sufrájiu universál, livre, diretu, hanesan, sekretu no ida-idak.
    2. Parlamentu Nasionál sei iha membru/deputadu na’in 52 iha nia mínimu no iha nia máximu membru/deputadu na’in 65.
    3. Lei mak sei regula kona-ba regra sira-ne’ebé aplika ba eleisaun, kondisaun ba elijibilidade, kandidatura no lala’ok eleisaun nian.
    4. Deputadu Parlamentu Nasionál nian iha mandatu ba tinan lima.

     

    Artigu 94.o (Imunidade)

     

    1. Deputadu sira la hatán ba lia sivíl, lia kriminál eh lia dixiplinár tan sira-nia votu no sira-nia hanoin wainhira hala’o daudaun knaar;
      1. Imunidade parlamentár nian bele hasai tiha tuir buat ne’ebé hakerek iha Parlamentu Nasionál nia Rejimentu.

     

     

    KAPÍTULU II KOMPETÉNSIA

    Artigu 95.o

    (Kompeténsia Parlamentu Nasionál nian)

     

    1. Kompete ba Parlamentu Nasionál halo lei kona-ba asuntu báziku sira polítika interna ho externa nasaun nian.

     

    1. Parlamentu Nasionál de’it mak halo lejizlasaun kona-ba:

    a)        Rai-ketan RDTL nian, tuir artigu no. 4;

    b)       Limite bee tasi laran Timór nian no mós zona ekonómiku eskluziva ho tan direitu Timór-Leste nian ba zona tatutan no plataforma kontinentál;

    c)        Símbolu Nasionál sira, tuir no.2 Artigu 14;

    d)       Sidadaun;

    e)        Direitu, liberdade no garantia sira;

    f)        Estadu no kapasidade ema nian, direitu família nian no mós jerasaun ne’ebé sei mai;

    g)       Fafahek territoriál;

    h)       Lei eleisaun nian no mós Rejime Referendu nian;

    i)         Partidu no mós asosiasaun polítika sira.

    j)         Deputadu sira nia Estatutu;

    k)       Titulár sira-nia Estatutu iha Estadu nia organizasaun;

    l)         Baze sistema hanorin nian;

    m)      Baze sistema seguransa sosiál no mós saúde nian;

    n)       Suspensaun garantia konstitusionál nian no mós deklarasaun estadu serku ho tan estadu emerjénsia nian;

    • o)       Defeza no Seguransa nia Regra;

    p)       Regra Fiskál;

    q)       Rejime orsamentu nian.

     

    1. Parlamentu Nationál sei halo mós:

    a)        Ratifika nomeasaun Prezidente do Tribunál Supremu Justisa ninian no mós eleisaun Prezidente Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas nian;

    b)       Delibera kona-ba relatóriu knaar Governu nian;

    c)        Hili membru ida ba Konsellu Superiór Majistratura Judisiál nian no mós ba Konsellu Superiór Ministériu Públiku nian;

    d)       Delibera kona-ba Planu no Orsamentu Estadu nian no mós relatóriu kona-ba orsamentu ne’e;

    e)        Fiskaliza oinsá Estadu hala’o orsamentu nasionál;

    f)        Aprova no mós fó-sai akordu no ratifika tratadu no konvensaun internasionál sira;

    g)       Fó amnistia;

    h)       Fó autorizasaun ba Prezidente-Republika atu hala’o vizita Estadu nian;

    i)         Aprova revizaun ba Lei-Inan hosi maioria baluk-tolu rua (2/3) Deputadu sira;

    j)         Autoriza no konfirma deklarasaun ba estadu serku no estadu emerjénsia nian;

     

    k)       Halo proposta ba Prezidente-Repúblika atu halo referendu kona-ba asuntu sira ne’ebé iha interese nasionál;

     

    1. Parlamentu Nationál sei halo mós:

    a)        Foti nia Prezidente no membru sira seluk ba Meza;

    b)       Foti membru na’in lima ba Konsellu-Estadu;

    c)        Elabora no aprova nia Rejimentu;

    d)       Forma Komisaun Permanente ida no harii komisaun parlamentár seluk-seluk;

     

    Artigu 96.o (Autorizasaun legislativu)

     

    1. Parlamentu Nasionál bele autoriza Governu atu halo lejizlasaun ba sasán sira tuirmai ne’e:

    a)        Definisaun krime nian, kastigu, medida seguransa nian, no mós nia presupostu;

    b)       Definisaun prosesu sivíl no krime nian;

    c)        Organizasaun judisiáriu nian no estatutu majistradu nian;

    d)       Rejime jerál funsaun públiku nian, no estatutu funsionáriu sira no mós Estadu nia responsabilidade;

    e)        Baze jerál organizasaun nian no administrasaun públiku;

    f)        Sistema monetáriu;

    g)       Sistema finansa no banku nian;

    h)       Definisaun ba baze polítiku ida ba defeza meiu-ambiente nian no dezenvolvimentu sustentavel;

    i)         Rejime tomak rádiu-difuzaun, televizaun no komunikasaun oin hotu-hotu ba masa sira;

    j)         Servizu militar ou sivil

    k)       Rejime geral requisizaun nian no fo fila hosi utilidade publika

    l)         Dalan no hahalok intervensaun nian, fo fila, nasionalizasaun no privatizasaun hosi meius produsaun nian no rai tuir razaun interesse publiku nian, nune’e mos kriterius fixasaun nian, iha ba kasus indemnizasaun nian.

    1. Lei autorizasaun lejizlativu nian tenke hateten-sai objetivu, sentidu, extensaun no durasaun ba autorizasaun, ne’ebé bele prorroga.
    2. Lei autorizasaun lejizlasaun nian labele uza liu dala ida, no remata ho demisaun Governu nian, ho termu lejizlatura nian ka ho disolusaun Parlamentu Nasionál nian.

     

     

    Artigu 97.o (Inisiativa lei nian)

     

    1. Karan hahú lei nian pertense ba:

    a)        Deputadu sira;

    b)       Bankada Parlamentár sira;

    c)        Governu.

    1. Labele aprezenta projetu no proposta lei nian ka alterasaun ne’ebé, iha tinan ekonómiku ne’ebé la’o daudaun, foti sa’e despeza no hatún reseita Estadu nian ne’ebé mai iha Orsamentu ka iha Orsamentu Ratifikativu sira.
    2. Projetu no Proposta lei ne’ebé sesaun lejizlativu ida la simu, sei bele sisi nafatin iha sesaun ne’e nia laran.
    3. Projetu no Proposta lei sira, ne’ebé la vota ba, bele halo fali iha sesaun lejizlativu ida tuirmai, la’e de’it wainhira termu lejislatura mak la hatán..
    4. Proposta lei nian remata ho Governu nia demisaun.

     

    Artigu 98.o

    (Parlamentu haree ba atu-ofisiál lejizlativu sira)

     

    1. Governu nia Diploma lejizlativu sira, salvu hirak ne’ebé aprovadu wainhira nia hala’o hela knaar kompeténsia lejizlativu eskluziva, bele hato’o ba Parlamentu Nasionál atu haree, kona-ba vijénsia ka halo alterasaun, wainhira Deputadu baluk-lima ida (1/5) husu iha loron tolunulu liutiha publikasaun, hasai tiha tempu suspensaun funsionamentu Parlamentu Nasionál nian.
    2. Parlamentu Nasionál sei bele suspende, tomak ka balu de’it, vijénsia diploma lejizlativu, to’o nia apresiasaun.
    3. Suspensaun ne’e kotu wainhira liutiha reuniaun plenária sanulu, maske Parlamentu Nasionál ladauk apresia diploma ne’e.
    4. Aprova tiha karik atu hakotu nia vijénsia, diploma ne’e hotu iha loron ne’ebé rezolusaun nia publikasaun sai iha jornál ofisiál no labele halo tan publikasaun wainhira sesaun legislativa ida-ne’e sei hala’o hela.
      1. Wainhira husu tiha atu haree, Parlamentu Nasionál seidauk karik hateten-sai kona-ba ida-ne’e; ka, wainhira halo tiha ona deliberasaun atu hatama emenda sira, maka seidauk

    karik vota ba lei ne’e to’o sesaun lejizlativu remata, liutiha reuniaun plenária sanulu resin lima, prosesu ne’e sei la vale ona.

     

     

    KAPÍTULU III ORGANIZASAUN NO FUNSIONAMENTU

    Artigu 99.o (Lejizlatura)

     

    1. Lejizlatura kompriende sesaun lejizlativu lima no sesaun lejizlativu ida-idak iha durasaun tinan ida nian.

     

    1. Periodu normál funsionamentu Parlamentu Nasionál, Rejimentu mak define.

     

    1. Parlamentu Nasionál halibur tuir konvokasaun Prezidente nian.

     

    1. Parlamentu Nasionál halibur iha sesaun extraordináriu wainhira de’it Komisaun Permanente deside katak nune’e, ne’ebé Deputadu baluk-tolu ida (‘/3) maka husu ka Prezidente-Repúblika maka husu atu trata kona-ba lia espesífiku ruma.

     

    1. Wainhira hetan disolusaun karik, Parlamentu Nasionál ne’ebé foin hili hahú lejizlatura foun, ho dada tan nia durasaun ba tempu ne’ebé presiza atu kompleta períodu ida-ne’ebé korrespondente ba sesaun lejizlativu ne’ebé hala’o daudaun to’o loron eleisaun nian.

     

    Artigu 100.o (Disolusaun)

     

    1. Parlamentu Nasionál labele hetan disolusaun iha fulan neen nia laran, liutiha eleisaun ne’ebé hili nia, ka iha semestre ba dala ikus mandatu Prezidente Repúblika nian, ka durante vijénsia estadu serku ka estadu emerjénsia nian, tan la iha kdasar jurídiku atu halo disolusaun.

     

    1. Disolusaun Parlamentu Nasionál nian la hamate mandatu Deputadu sira-nian to’o Parlamentu nia reuniaun dalauluk, liutiha eleisaun subsekuente sira.

     

     

    Artigu 101.o

    (Partisipasaun husi Governu nia membru sira)

     

    1. Governu nia membru sira iha direitu atu mosu iha reuniaun plenária sira Parlamentu Nasionál nian no bele hato’o sira-nia lianfuan, tuir Rejimentu nia dalan.

     

    1. Sei iha sesaun atu Deputadu sira husu-litik Governu, tuir lala’ok rejimentu nian.

     

    1. Parlamentu Nasionál ka nia komisaun sira bele husu Governu nia membru sira atu partisipa iha sira-nia serbisu.

     

    KAPÍTULU IV KOMISAUN PERMANENTE

    Artigu 102.o (Komisaun Permanente)

     

    1. Komisaun Permanente halo la’o serbisu nafatin iha períodu ne’ebé Parlamentu Nasionál para hela, iha intervalu sesaun no mós iha kazu seluk-seluk previstu iha Konstituisaun.

     

    1. Komisaun Permanente nia ulun-boot mak Prezidente Parlamentu Nasionál nian hariik husi Vise-Prezidente sira no partidu sira-nia Deputadu, tuir fahe-baluk reprezentasaun nian iha Parlamentu.

     

    1. Kompete ba Komisaun Permanente, buat hirak tuirmai ne’e :

    a)        Akompaña serbisu sira Governu nian no mós administrasaun nian;

    b)       Koordena serbisu sira Komisaun Nasionál nian;

    c)        Promove konvokasaun Parlamentu Nasionál nian;

    d)       Prepara no organiza Parlamentu Nasionál nia sesaun sira;

    e)        Autoriza deslokasaun Prezidente-Repúblika iha rai-laran;

    f)        Diriji Parlamentu Nasionál nia relasaun ho parlamentu no instituisaun análoga sira iha raiseluk;

    g)       Autoriza deklarasaun estadu serku nian no estadu emerjénsia nian.

     

     

    TÍTULU IV GOVERNU KAPÍTULU I

    DEFINISAUN NO ESTRUTURA

     

    Artigu 103.o (Definisaun)

     

    Governu, órgaun soberanu ida-ne’ebé iha responsabilidade atu hala’o no ezekuta polítiku jerál nasaun nian no mós órgaun superiór Administrasaun Públika nian.

     

    Artigu 104.o

    ( Kompozisaun)

     

    1. Halo parte Governu mak Primeiru-Ministru, Ministru sira no Sekretáriu-Estadu sira.

     

    1. Bele mós tama iha Governu mak Vise-Primeiru-Ministru ida ka liután, no Vise-Ministru sira
    2. Númeru ba dezignasaun no mós atribuisaun ministériu no Sekretária-Estadu nian sira Governu nia diploma lejizlativu mak sei define.

     

     

     

    Artigu 105.o (Konsellu Ministru sira-nian)

     

    1. Konsellu-Ministru sei hariik hosi Primeiru-Ministru, Vise Primeiru-Ministru se iha, no Ministru sira.

     

    1. Primeiru-Ministru mak sei prezide no konvoka Konsellu-Ministru.

     

    1. Wainhira hetan konvite atu partisipa iha reuniaun Konsellu-Ministru nian, la iha direitu ba votu mak Vise-Ministru sira, wainhira tama iha estrutura, no mós Sekretáriu-Estadu sira.

     

     

    KAPÍTULU II FORMASUAN NO RESPONSABILIDADE

    Artigu 106.o (Nomeasaun)

     

    1. Primeiru-Ministru hili hosi partidu ida ne’ebé iha votu barakliu ka hosi aliansa partidu sira-ne’ebé iha nia ema barak iha Parlamentu no iha nomeasaun hosi Prezidente- Repúblika, wainhira rona tiha partidu polítiku sira ne’ebé iha reprezentante sira iha Parlamentu Nasionál.

     

    1. Membru Governu siraseluk, Prezidente-Repúblika mak sei hili liu husi Xefe-Ministru nia proposta.

     

     

    Artigu 107.o   (Governu nia Responsabilidade)

     

    Governu hatán ba Prezidente-Repúblika no ba Parlamentu Nasionál kona-ba kondisaun no ezekusaun polítiku interna no externa tuir Lei-Inan no mós lei oan.

     

    Artigu 108.o (Governu nian Programa)

     

    1. Wainhira Governu nomiadu ona, nia sei halo nia programa hodi hatudu nia objetivu no knaar oioin ne’ebé nia hakarak hala’o, medida ne’ebé atu uza no orientasaun polítika prinsipal sira-ne’ebé nia hakarak tuir iha domíniu atividade governu nian.

     

    1. Primeiru-Ministru hato’o programa governu nian ne’ebé Konsellu-Ministru aprova tiha ona ba Parlamentu Nasionál atu apresia iha prazu la liu loron tolunulu, sura husi loron ne’ebé Governu hahú nia funsaun.

     

    Artigu 109.o

    (Apresiasaun ba Governu nia Programa)

     

    1. Programa Governu nian sei hato’o ba Parlamentu Nasionál atu hetan apresiasaun, no Parlamentu la funsionál karik, tenki konvida ka konvoka sira ba asuntu ida-ne’e.
      1. Debate programa Governu nian labele liu loron lima, no to’o remata, grupu ida-idak iha Parlamentu bele husu atu lasimu, eh Governu bele husu votu konfiansa ida.

     

     

    1. Atu lasimu programa Governu nian, tenke iha apoiu mai husi maioria deputadu husi sira- ne’ebé sei hala’o hela knaar.

     

    Artigu 110.o (Husu votu konfiansa)

     

    Governu bele husu ba Parlamentu Nasionál halo aprovasaun ba votu konfiansa ida kona-ba deklarasaun polítika jerál nian eh ba asuntu seluk importante ba interese nasionál.

     

     

    Artigu 111.o (Mosaun sensura nian)

     

    1. Ho inisiativa baluk-haat ida ¼ deputadu ne’ebé sei hala’o hela knaar, Parlamentu Nasionál bele halo votu sensura ida ba Governu, kona-ba nia programa eh buat seluk ne’ebé relevante ba interese nasionál.

     

    1. Mosaun sensura la hetan apoiu karik, sira-ne’ebé asina mosaun ne’e labele aprezenta fali mosaun seluk, iha sesaun ne’ebé la’o daudaun.

     

     

    Artigu 112.o (Demisaun Governu nian)

     

    1. Governu nia knaar remata, wainhira:

    a)        Hahú lejizlasaun foun;

    b)       Wainhira Prezidente-Repúblika simu pedidu demisaun hosi Primeiru-Ministru

    c)        Wainhira Primeiru-Ministru mate ka hetan susar ba nia isin lolon;

    d)       Parlamentu Nasionál la simu programa Governu nian dala-rua tuituir malu;

    e)        Parlamentu Nasionál la simu aprovasaun ba votu konfiansa;

    f)        Aprovasaun mosaun sensura nian hosi maioria absoluta tomak deputadu ne’ebé sei hala’o knaar nu’udar efetivu.

     

    1. Prezidente-Repúblika sei bele hatán ba Parlamentu Nasionál wainhira tuir kazu sira ne’ebé fó-sai iha númeru uluk no wainhira hatudu katak tenke kaer metin instituisaun demokrátiku sira-nia lala’ok, bainhira rona tiha ona Konsellu-Estadu.

     

     

    Artigu 113.o

    (Governu nia membru hatán kona-ba krime )

     

    1. Wainhira membru Governu ida akuzadu loloos ba krime, ne’ebé bele simu kastigu iha kadeia boot liu tinan rua nian, tenke para hala’o servisu atu bele foti prosesu.
    2. Krime ne’ebé simu kastigu iha kadeia to’o de’it tinan rua, Parlamentu Nasionál mak sei tesi kona-ba membru Governu ne’e bele para nia knaar karik, ka lae.

     

     

    Artigu 114.o

    (Imunidade ba membru Governu nian)

     

    Membru Governu ida labele detidu ka dadur wainhira Parlamentu Nasionál seidauk fó lisensa, bele de’it wainhira nia halo krime ne’ebé bele simu kastigu ida ho limite másimu boot liu tinan rua ka ema kaer rasik ho liman.

     

     

    KAPÍTULU III KOMPETÉNSIA

    Artigu 115.o (Governu nia kompeténsia )

     

    1. Governu nia knaar maka:

    a)        Define no hala’o polítika jerál nasaun nian, wainhira hetan tiha aprovasaun hosi Parlamentu Nasionál;

    b)       Garante ba sidadaun sira-nia direitu no liberdade fundamentál;

    c)        Hametin orden públiku no disiplina sosiál;

    d)       Prepara Planu no Orsamentu Jerál Estadu nian hodi hala’o wainhira hetan tiha aprovasaun hosi Parlamentu Nasionál;

    e)        Halo regulamentu ba knaar ekonomia no mós setór sosiál sira;

    f)        Prepara, negosia tratadu no akordu, selebra, aprova, adere, no fó-sai akordu internasionál sira-ne’ebé la’ós Parlamentu Nasionál eh Prezidente-Repúblika nia kompeténsia;

    g)       Define no hala’o polítika interna nasaun nian;

    h)       Hametin RDTL nia reprezentasaun iha relasaun internasionál sira;

    i)         Dirije setór sosiál no ekonomia sira Estadu nian;

    j)         Dirije polítika serbisu no seguransa sosiál nian;

    k)       Fó garantia defeza no hametin riku-soin públiku nian no mós riku-soin Estadu nian;

    l)         Dirije no koordena knaar Ministériu sira-nian no instituisaun siraseluk ne’ebé iha Konsellu-Ministru nia okos;

    m)      Haburas dezenvolvimentu setór kooperativu no mós fó tulun ba produsaun família nian;

    n)       Fó tulun ba inisiativa ekonómiku privadu;

    • o)       Hala’o knaar no mós hola medida ne’ebé presiza ba dezenvolvimentu ekonomia- sosiál no ba nesesidade komunidade timoroan sira-nian;

    p)       Hala’o knaar siraseluk ne’ebé Lei-Inan eh lei oan haruka;

     

    1. Tama mós ba Governu nia knaar ho órgaun siraseluk;

    a)                    Hato’o proposta lei nian no rezolusaun ba Parlamentu Nasionál;

    b)                   Hato’o ba Prezidente-Repúblika proposta deklarasaun kona-ba halo funu no harii dame;

    c)                    Hato’o ba Prezidente-Repúblika proposta deklarasaun Estadu iha serku eh iha emerjénsia nian;

    d)                   Hato’o ba Prezidente-Repúblika proposta atu hala’o referendu, ba asuntu sira- ne’ebé iha relevánsia ba interese nasionál;

    e)                    Hato’o ba Prezidente-Repúblika proposta atu foti embaixadór, reprezentante permanente no enviadu extraordináriu sira;

     

    1. Governu de’it  mak  iha  kompeténsia  lejizlativu  ba  matéria  sira-ne’ebé  kona-ba  nia organizasaun rasik no nia lala’ok, no mós administrasaun diretu no indiretu Estadu nian.

     

     

    Artigu 116.o

    (Kompeténsia Konsellu-Ministru sira ninian)

     

    Konsellu-Ministru nia knaar mak:

     

    a)              Fó-sai hahalok jerál polítika Governu nian no mós oinsá atu hala’o polítika ne’e;

    b)             Delibera kona-ba uzu votu konfiansa ida ba Parlamentu Nasionál;

    c)              Aprova proposta lei no mós rezolusaun sira;

    d)             Aprova diploma lejizlativu sira, no mós akordu internasionál sira-ne’ebé la liu husi Parlamentu Nasionál;

    e)              Aprova lei governu nian ne’ebé kona-ba aumentu no hamenus reseita ka despeza públiku sira-nian;

    f)              Aprova planu sira.

     

    Artigu 117.o   (Kompeténsia membru Governu ninian)

     

    1. Primeiru-Ministru nia knaar mak:

    a)         Xefe ba Governu;

    b)                   Prezide Konsellu-Ministru nian;

    c)         Dirije no orienta polítika jerál governu nian no mós koordena Ministru sira-nia knaar, maibé labele prejudika ida-idak nia responsabilidade ba departamentu governu sira-nian;

    d)                   Hato’o ba Prezidente-Repúblika kona-ba asuntu sira polítiku interna no externa Governu nian;

    e)                    Hala’o funsaun seluk-seluk ne’ebé Lei-Inan no lei-oan hato’o;

     

    1. Ministru sira-nia knaar mak:

    a)                    Hala’o polítika sira-ne’ebé kona-ba sira-nia ministériu sira;

    b)                   Hametin relasaun Governu no órgaun Estadu sira iha ministériu idaidak nian.

     

    1. Diploma lejizlativu Governu nian, Primeiru-Ministru mak sei asina no mós Ministru sira mak iha kbiit atu hala’o kona-ba asuntu ne’e.

     

     

    TÍTULU V TRIBUNÁL SIRA KAPÍTULU I

    TRIBUNÁL SIRA NO MAJISTRATURA JUDISIÁL

     

    Artigu 118.o (Knaar jurisdisionál)

     

    1. Tribunál sira maka órgaun soberania ho kompeténsia atu hala’o justisa hodi povu nia naran.

     

    1. Wainhira hala’o nia knaar, tribunál sira iha direitu atu serbisu hamutuk ho autoridade sira seluk.

     

    1. Desizaun ne’ebé tribunál sira fó ona tenke halo tuir duni no soi kbiit aas liu desizaun autoridade siraseluk nian.

     

    Artigu 119.o (Independénsia)

     

    Tribunál sira independente no sira sei halo tuir de’it Lei-Inan no lei-oan sira haruka.

     

     

    Artigu 120.o

    (Haree ba hahalok ne’ebé la tuir Lei-Inan)

     

    Tribunál sira labele halo ukun ka norma ne’ebé kontra Lei-Inan eh PRINSÍPIU sira-ne’ebé konsagra iha nia laran.

     

    Artigu 121.o (Juís sira)

     

    1. Knaar jurisdisionál ne’e juís sira-nian de’it, ne’ebé simu knaar tuir lei haruka.

     

    1. Wainhira hala’o sira-nia knaar, juís sira independente no sira bele halo tuir de’it buat ne’ebé iha Lei-Inan, lei-oan no mós tuir sira-nia konxiénsia.

     

    1. Labele hasai, hapara, muda, fó reforma eh hatún juís sira, wainhira lei la haruka.

     

    1. Atu garante nia independénsia, juís sira labele lori responsabilidade kona-ba desizaun no lia ne’ebé sira hakotu, salvu iha kazu sira-ne’ebé hakerek iha lei.

     

    1. Lei regula organizasaun judisiáriu no mós estatutu majistradu judisiál sira-nian.

     

    Artigu 122.o (Eskluzividade)

     

    Juís sira labele halo serbisu públiku eh partikulár seluk-seluk, maibé bele de’it hala’o knaar kona-ba hanorin nian eh investigasaun sientífika kona-ba lei, tuir lei haruka.

     

    Artigu 123.o (Kategoria tribunál sira-nian)

     

    1. Repúblika Demokrátika Timór-Leste iha tribunál hirak ne’e:

    a)        Tribunál Supremu Justisa nian ho tribunál judisiál siraseluk;

    b)       Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas no tribunál administrativu odan hahúk nian;

    c)        Tribunál militár sira-nian.

     

    1. Proibidu iha tribunál exesaun sira, no sei la iha tribunál espesiál atu tesi-lia kona-ba kategoria krime balu-balun.

     

    1. Bele iha tribunál marítimu no arbitráriu sira.

     

    1. Lei mak determina tribunál sira-nia konstituisaun, organizasaun no sira-nia knaar, nu’udar hakerek tiha ona iha númeru sira liubá ne’e.

     

    1. Lei bele institusionaliza instrumentu no forma kompozisaun ne’ebé la’ós konflitu jurisdisionál nian.

     

    Artigu 124.o

    (Tribunál Supremu Justisa nian)

     

    1. Tribunál Supremu Justisa nian mak órgaun boot liu iha órgaun ierarkia tribunál judisiál hotu-hotu ninian, no mós fó garantia atu aplika lei oin ida de’it ho jurisdisaun iha nasaun tomak nia laran.
    2. Kompete mós ba Tribunál Supremu Justisa nian atu administra justisa ba buat ne’ebé kona- ba lia jurídiku-konstitusionál no eleitorál.

     

     

    1. Prezidente-Repúblika mak foti Prezidente Tribunál Supremu Justisa nian, ne’ebé hetan hili hosi juís sira iha Tribunál Supremu Justisa nian, ba tinan haat nia laran.

     

     

    Artigu 125.o (Knaar no kompozisaun)

     

    1. Tribunál Supremu Justisa nian hala’o:

    a)        Iha seksaun sira, hanesan tribunál odan hahúk nian, iha kazu hirak ne’ebé tuir lei haruka;

    b)       Iha plenáriu, hanesan tribunál segundu no instánsia ida de’it, iha kazu sira-ne’ebé hakerek loloos ona iha lei.

     

    1. Halo parte Tribunál Supremu Justisa nian, juís karreira nian, Majistradu Ministériu Públiku nian eh jurista sira-ne’ebé iha naran boot, iha númeru ne’ebé lei mak sei determina, nune’e:

    a)        Ida, Parlamentu Nasionál mak hili;

    b)       Siraseluk Konsellu Superiór Majistratura Judisiál nian mak hili.

     

     

    Artigu 126.o

    (Kompeténsia konstituisaun no eleisaun nian)

     

    1. Kompete ba Tribunál Supremu Justisa nian, iha área lia jurídiku-konstitusionál nian:

    a)                    Apresia  no  deklara  lala’ok  latuir  Lei-Inan  no  latuir  Lei-oan  atu-ofisiál lejizlativu sira no norma sira órgaun Estadu ninian;

     

    b)                   Haree uluk lala’ok Lei-Inan no Lei-oan nian kona-ba diploma lejislativu no referendum nian.

     

    c)                    Haree kona-ba lala’ok latuir Lei-Inan tan omisaun;

     

    d)                   Deside, iha sede rekursu nian, kona-ba dezaplikasaun norma sira-ne’ebé tribunál instánsia sira haree hanesan latuir Lei-Inan;

     

    e)                    Haree legalidade kona-ba konstituisaun partidu polítiku sira-nian no

    sira-nia koligasaun, no haruka halo sira-nia rejistu eh hamate sira tuir Lei- Inan no lei-oan sira haruka.

     

    f)                    Hala’o kompeténsia seluk-seluk ne’ebé Lei-Inan no lei-oan sira hato’o.

     

     

    1. Kona loloos ba eleisaun sira, kompete ba Tribunál Supremu Justisa nian:

    a)                    Haree ba kondisaun legál ne’ebé tenke iha atu hala’o kandidatura Prezidente-Repúblika nian;

     

    b)                   Tesi-lia atu ema ida la sadik tan kona-ba regularidade no validade lala’ok prosesu eleitorál nian, tuir lei ne’e haruka;

     

    c)                    Fó validade no fó-sai rezultadu prosesu eleitorál nian.

     

    (Elijibilidade)

     

     

    1. Bele de’it sai-nu’udar membru Tribunál Supremu Justisa nian ema ne’ebé juís karreira nian, majistradu Ministériu-Públiku nian, jurista sira-ne’ebé iha naran boot ne’ebé sidadaun railaran.

     

    1. La’ós de’it kondisaun hirak iha númeru liubá, lei sei bele hatudu tan seluk.

     

     

    Artigu 128.o

    (Konsellu Superiór Majistratura Judisiál nian)

     

    1. Konsellu Superiór Majistratura Judisiál nian, órgaun jestaun no dixiplina ida majistradu judisiál sira-nian, ne’ebé iha kompeténsia atu foti, hatún, muda no foti-sa’e juís sira.

     

    1. Juís Prezidente Tribunál Supremu Justisa nian mak preside Konsellu Superiór Majistratura Judisiál, ne’ebé halo parte vogál sira tuirmai ne’e:

     

    a)                    Ida, Prezidente-Repúblika mak hili;

    b)                   Ida, Parlamentu Nasionál mak foti;

    c)                    Ida, Governu mak hili;

    d)                   Ida, Majistradu Judisiál mak hili husi sira leet.

     

     

    1. Lei maka regula Konsellu Superiór Majistratura Judisiál nia kompeténsia, organizasaun no nia knaar.

     

     

    Artigu 129.o

    (Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas nian)

    1. Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas nian, órgaun boot liu iha ierarkia tribunál administrativu, fiskál no kontas sira, lahalo aat ba kompeténsia Tribunál Supremu Justisa nian .

     

    1. Juís sira maka foti Prezidente Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas ninian hosi nia leet atu hala’o mandatu ida iha tinan haat nia laran.

     

    1. Kompete ba Tribunál Supremu Administrativu, Fiskál no Kontas nian, nu’udar instánsia mesak ida, halo fiskalizasaun kona-ba legalidade despeza públika no julgamentu kona- ba Estadu nia kontas.

     

    1. Kompete ba Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas no mós ba tribunál administrativu no fiskál primeiru instánsia sira atu:

     

    a)                    Tesi lia ba hahalok hotu ne’ebé iha konflitu laran, ne’ebé mosu hosi relasaun jurídiku administrativu no fiskál sira;

     

    b)                   Tesi lia kesar-sadik ne’ebé sadik-hasoru desizaun sira-ne’ebé mai hosi órgaun sira Estadu nian no nia ajente sira;

     

    c)          Hala’o kompeténsia siraseluk hotu ne’ebé lei hato’o.

     

    (Tribunál Militár sira)

    1. Kompete ba tribunál militár sira tesi-lia sira-ne’ebé kona-ba krime ho natureza militár nian.

     

    1. Lei mak determina kompeténsia, organizasaun, kompozisaun no knaar tribunál militár sira-nian.

     

     

    Artigu 131.o   (Audiénsia Tribunál sira-nian)

     

    Audiénsia tribunál sira-ne’e nian, públiku, selae tan tribunál mak deside kontráriu, iha despaxu ho kdasar, atu salva ema nia dignidade morál públiku no seguransa nasionál eh atu garante nia lala’ok normál.

     

     

    KAPÍTULU II MINISTÉRIU PÚBLIKU

    Artigu 132.o (Knaar no estatutu)

     

     

    1. Ministériu-Públiku reprezenta Estadu, hala’o asaun penál, hametin defeza ba labarik sira, ema ne’ebé laiha, no inkapasitadu sira, defende legalidade demokrátiku no promove banati tuir lei.

     

    1. Ministériu-Públiku nu’udar majistratura ida-ne’ebé hariik ho dala-dalas, ne’ebé iha Prokuradór-Jerál Repúblika nia okos.

     

    1. Wainhira hala’o nia knaar, majistradu Ministériu-Públiku nian hakruuk ba ksukat legalidade, objetividade, izensaun, no obediénsia ba banati no orden ne’ebé hakerek nanis iha lei.

     

    1. Ministériu-Públiku goza nia estatutu rasik, nune’e nia ajente sira labele hetan transférensia, suspensaun, apozentasaun eh demisaun bele de’it hetan wainhira hakerek nanis iha lei.

     

    1. Nomeasaun, kolokasaun, transferénsia no promosaun ajente Ministériu-Públiku

    sira-nian no ezersísiu asaun dixiplinár sira kompete ba Prokuradoria-Jerál Repúblika nian.

     

     

    Artigu 133.o (Prokuradoria-Jerál Repúblika nian)

     

     

    1. Prokuradoria-Jerál Repúblika nian ne’e órgaun boot liu iha Ministériu Públiku, lei mak define nia kompozisaun no kompeténsia.

     

    1. Prokuradór-Jerál Repúblika nian mak kaer ukun Prokuradoria-Jerál Repúblika nian, ne’ebé bele troka wainhira nia la iha no hetan impedimentu ruma tuir lei.
    2. Prezidente-Repúblika mak hatudu Prokuradór-Jerál Repúblika nian ba mandatu tinan ha’at, nu’udar lei hatete.

     

     

    1. Prokuradór-Jerál Repúblika nian hatán ba Xefe-Estadu no halolon informasaun tinan-tinan ba Parlamentu Nasionál.

     

    1. Prokuradór-Jerál Repúblika nian tenke husu ba Tribunál Supremu Justisa nian atu fó-sai deklarasaun kona-ba lala’ok latuir konstituisaun ne’ebé soi kbiit obrigatóriu tomak, wainhira norma ruma hetan julgamentu nu’udar latuir konstituisaun iha kazu konkretu tolu.

     

    1. Maktulun Prokuradór-Jerál Repúblika nian sira hetan nomeasaun, demisaun no ezonerasaun husi Prezidente- Repúblika wainhira rona tiha Konsellu Superiór Ministériu Públiku nian.

     

     

    Artigu 134.o

    (Konsellu Superiór Ministériu Públiku nian)

     

     

    1. Konsellu Superiór Ministériu Públiku ne’e órgaun ida-ne’ebé halo parte integrante ho Prokuradoria-Jerál Repúblika ninian.

     

    1. Prokuradór-Jerál Repúblika prezide Konsellu Superiór Ministériu Públiku nian no nia kompozisaun ho vogál hanesan tuirmai ne’e:

     

    a)        Ida, Prezidente-Repúblika mak hatudu

     

    b)       Ida, Parlamentu Nasionál mak hili;

     

    c)        Ida, Governu mak hatudu;

     

    d)       Ida, sei hili hosi majistradu Ministériu Públiku sira nia leet.

     

     

    1. Lei mak regula Konsellu Superiór Ministériu Públiku nia kompeténsia, organizasaun no funsionamentu.

     

    KAPÍTULU III ADVOKASIA

    Artigu 135.o (Advogadu sira)

     

     

    1. Ezersísiu asisténsia jurídiku no judisiáriu ne’e interese sosiál nian, tan ne’e advogadu no defensór sira tenke hala’o sira-nia knaar tuir PRINSÍPIU ida-ne’e.

     

    1. Advogadu no defensór sira-nia funsaun  prinsipál maka fó kontribuisaun ba administrasaun Justisa nian ida be di’ak no salvaguarda sidadaun sira-nia direitu no interesse lejítimu.

     

    1. Lei maka regula ezersísiu ADVOKASIA.

     

     

    Artigu 136.o

    (Garantia kona-ba hala’o advokasia)

     

    1. Estadu tenke fó garantia, iha lei nia mahon, ba dokumentu sira-nia inviolabilidade ne’ebé iha relasaun ho ezersísiu profisaun advogadu sira-nian, nu’udar labele halo revista, prende, rejistu no badinas judisiál seluk, wainhira Majistradu judisiál kompetente, no se bele, advogadu na’in rasik, laiha oin.
    2. Advogadu sira iha direitu atu halo komunikasaun pesoál no ho garantia konfidensialidade ho sira-nia kliente, liu-liu wainhira kliente sira-ne’e detidu ka dadur hela iha fatin sivíl ka militár sira.

     

     

    TITULO VI ADMINISTRASAUN PÚBLIKU

     

     

    Artigu 137.o

    (Prinsípiu Jerál Administrasaun Públiku ninian)

     

     

    1. Administrasaun Públiku haree ba prosekusaun interese públiku nian, ne’e mak respeitu ba interese lejítimu sidadaun no instituisaun konstitusionál sira-nian.
    2. Administrasaun Públiku nia estrutura iha dalan ida atu sees husi birokratizasaun, buka dada besik populasaun sira-nia serbisu no kaer metin interese partisipasaun nian iha nia jestaun efetivu.
    3. Lei harii administradu sira-nia direitu no garantia, liu-liu hasoru hahalok sira-ne’ebé viola sira-nia direitu no interese lejítimu.

     

     

    PARTE IV

     

    ORGANIZASAUN EKONÓMIKU NO FINANSA NIAN TÍTULU I

    PRINSÍPIU JERÁL SIRA

     

    Artigu 138.o (Organizasaun ekonómiku)

     

     

    Organizasaun ekonómiku Timór-Leste nian hatuur iha konjugasaun forma komunitária sira ho liberdade ba inisiativa no jestaun emprezariál no nia koezisténsia ho setór públiku, setór privadu no setór kooperativu no sosiál iha soin meiu produsaun nian.

     

     

    Artigu 139.o (Rekursu naturál sira)

     

     

    1. Rekursu rai leten nian, rai okos nian, bee territoriál, plataforma kontinentál no zona ekonómiku eskluzivu, ne’ebé importante ba ekonomia, ne’e Estadu nia propriedade ne’ebé tenke utiliza iha forma loloos no hanesan de’it ba ema hotu-hotu, tuir interese nasionál.
      1. Kondisaun atu aproveita rekursu naturál sira-ne’ebé ko’alia iha númeru uluk tenke sai nu’udar rezerva finanseira obrigatóriu, tuir lei.

     

     

    1. Aproveitamentu rekursu naturál sira tenke haree didi’ak mós ba ekilíbriu ekolójiku no sees husi destruisaun ba ekosistema sira.

     

     

    Artigu 140.o (Investimentu)

     

    Estadu tenke promove investimentu nasionál sira no harii kondisaun atu buka hetan investimentu estranjeiru sira, maibé hola konta ba interese nasionál sira, tuir lei haruka.

     

    Artigu 141.o (Rai)

     

    Lei mak regula propriedade, nia uzu no utilidade rai nian, hanesan fatór produsaun ekonómiku ida.

     

     

    TITULO II

     

    SISTEMA FINANSA NO FISKÁL NIAN

     

    Artigu 142.o (Sistema Finansa nian)

     

    Lei mak halo sistema finansa nia estrutura atu bele garante formasaun, kaptasaun no seguransa poupansas sira, no mós aplikasaun meiu finanseiru sira-ne’ebé presiza ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál.

     

    Artigu 143.o (Banku Sentrál)

     

     

    1. Estadu  tenke  harii  banku  sentrál  nasionál  ida  ko-responsavel  ba  definisaun  no ezekusaun polítika monetáriu no finanseiru.

     

    1. Lei  mak  define  funsaun  no  relasaun  entre  banku  sentrál,  Parlamentu  Nasionál  no Governu, bainhira salvaguarda autonomia jestaun instituisaun finansa nian.

     

    1. Banku sentrál iha kompeténsia eskluzivu atu halo no fó-sai moeda nasionál.

     

     

     

     

    Artigu 144.o (Sistema Fiskal)

     

     

    1. Estadu tenke harii sistema fiskál ida-ne’ebe fó satisfasaun ba nesesidade finanseira sira no mós kontribui ba fafahek loloos riku-soin nian no hosi rendimentu nasionál sira.

     

    1. Lei mak hamosu impostu no taxa, ne’ebé estabelese nia insidénsia, benefísiu fiskál sira no kontribuinte sira-nia garantia.

     

    Artigu 145.o (Orsamentu Jerál Estadu nian)

     

     

    1. Governu mak halo Orsamentu Jerál Estadu nian, no Parlamentu Nasionál mak sei fó aprovasaun.

     

    1. Lei Orsamentu nian tenke prevé, ho baze iha efisiénsia no efikásia, diskriminasaun reseita no despeza nian, no mós, sees husi dotasaun no fundu sekretu sira.

     

    1. Ezekusaun Orsamentu sei iha fiskalizasaun hosi Tribunál Superiór Administrativu Fiskál no Kontas no mós hosi Parlamentu Nasionál.

     

     

     

    PARTE V

     

    DEFESA NO SEGURANSA NASAUN NIAN

     

    Artigu 146.o (Forsa Armada sira)

     

     

    1. Forsa Armada Timór-Leste nian, FALINTIL-FDTL, ne’ebé sidadaun nasionál de’it maka halo parte, ne’e mak responsavel ba defeza militár Repúblika Demokrátika Timór-Leste nian no nia organizasaun nu’udar ida mesak ba territóriu nasionál tomak.

     

    1. FALINTIL-FDTL garante independénsia nasionál, integridade territoriál, liberdade no populasaun nia seguransa hasoru agresaun ruma ka ameasa externa, ho respeitu ba orden konstitusionál.

     

    1. FALINTIL-FDTL labele iha partidu polítiku no rona de’it ba órgaun soberanu kompetente sira, tuir Lei-Inan no lei, no sira labele halo intervensaun polítiku naran ida.

    Artigu 147.o

    (Polísia no forsa seguransa sira)

    1. Polísia sei defende legalidade demokrátiku no garante sidadaun sira-nia seguransa internu, maibé sira labele iha partidu polítiku.

     

    1. Prevensaun kriminál tenke hala’o ho respeitu ba direitus umanus.

     

    1. Lei maka sei harii rejime ba polísia no mós forsa seguransa seluk.

     

     

     

    Artigu 148.o

    (Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian)

    1. Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian mak nu’udar Prezidente-Repúblika nia órgaun konsultivu kona-ba asuntu defeza no soberania nian.

     

    1. Prezidente-Repúblika maka prezide Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian, ne’ebé tenke hatama ema sivíl no militár sira, maibé ema sivíl maka iha reprezentasaun barak liu.
      1. Lei maka define Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nia kompozisaun, organizasaun no nia knaar.

     

     

     

     

    PARTE VI

     

    GARANTIA NO REVIZAUN LEI-INAN NIAN TÍTULU I

    GARANTIA LEI-INAN NIAN

     

    Artigu 149.o

    (Fiskalizasaun preventivu dalan Lei-Inan nian)

    1. Prezidente-Repúblika bele husu ba Tribunál Supremu Justisa nian atu halo apresiasaun preventivu kona-ba konstitusionalidade ba naran diploma ida-ne’ebé nia simu atu halo promulgasaun.

     

    1. Apresiasaun preventivu ba konstitusionalidade bele husu iha prazu loron ruanulu nia laran, sura hosi loron ne’ebé simu diploma, maibé Tribunál Supremu Justisa nian tenke fó-sai iha prazu loron ruanulu resin lima, ne’ebé Prezidente-Repúblika bele habadak tanba urjénsia.

     

    1. Iha kazu ne’ebé la tuir Lei-Inan, Prezidente-Repúblika haruka kópia sentensa nian ba Governu eh ba Parlamentu Nasionál, hodi husu atu halo foun fali diploma tuir desizaun Tribunál Supremu Justisa nian.

     

    1. Ho adaptasaun didi’ak tuir Artigu 88, Lei hatán hakat-sa’e vetu tan inkonstitusionalidade, vetu hasoru Parlamentu Nasionál nia diploma, ne’ebé instituisaun ne’e haruka atu hetan promulgasaun.

     

     

    Artigu 150.o

    (Fiskalizasaun abstratu dalan Lei-Inan nian)

    Ema sira tuirmai ne’e bele husu deklarasaun inkonstitusionalidade nian:

     

    a)                    Prezidente-Repúblika;

     

    b)                   Prezidente Parlamentu Nasionál nian;

     

    c)                    Prokuradór-Jerál Repúblika nian, ho baze iha dezaplikasaun husi tribunál sira iha kazu konkretu tolu iha norma ne’ebé hetan julgamentu nu’udar latuir konstituisaun;

     

    d)                   Xefe-Ministru;

     

    e)                    Persentajen baluk-lima ida (1/5) husi númeru Deputadu sira-nian;

     

    f)                    Provedór Direitus Umanus no Justisa nian.

     

     

    Artigu 151.o

    (Latuir Lei-Inan tan omisaun)

    Prezidente-Repúblika, Prokuradór-Jerál Repúblika nian no Provedór Direitus Umanus no Justisa nian, sira bele hato’o liu ba Tribunál Supremu Justisa nian atu verifika took medida lejislativu ne’ebé latuir Lei-Inan, atu bele konkretiza loloos norma sira Lei-Inan nian.

     

    Artigu 152.o

    (Fiskalizasaun konkreta dalan Lei-Inan ninian)

    1. Tribunál Supremu Justisa nian mak nu’udar sadik-fatin, hasoru desizaun husi tribunál sira:

     

    a)                    Hodi lakohi hala’o norma ruma ho fundamentu katak latuir Lei-Inan;

     

    b)                   Tan hala’o norma ne’ebé latuir Lei-Inan, foin mak hatene wainhira iha tiha prosesu laran.

     

    1. Sadik lia tuir alinea b), hosi numeru liubá ne’e, bele de’it mosu husi ema ne’ebé foti-lia kona-ba lala’ok latuir Lei-Inan.

     

    1. Lei maka regula kona-ba oinsá atu simu lia kesar-sadik sira.

     

     

     

    Artigu 153.o

    (Lia-hakotun Tribunál Supremu Justisa nian)

    Lia-kotun husi Tribunál Supremu Justisa nian, sei la taka dalan ba kesar-sadik no sei publika hotu kedas iha jornál ofisiál, soi forsa obrigatóriu jerál iha prosesu ba fiskalizasaun abstratu no konkretu, wainhira hato’o lian kona-ba lala’ok latuir Lei-Inan haruka.

     

     

     

    TÍTULU II REVIZAUN LEI-INAN NIAN

    Artigu 154.o

    (Inisiativa no tempu halo Revizaun nian)

    1. Deputadu no Bankada Parlamentár sira maka halo inisiativa revizaun nian ba Lei- Inan.

     

    1. Parlamentu Nasionál bele halo revizaun Lei-Inan liutiha tinan neen sura hosi data publikasaun ida ikusliu kona-ba lei revizaun nian.

     

    1. Prazu tinan neen atu halo revizaun ba dalauluk ba Lei-Inan ida-ne’e nian, sei konta hosi loron ne’ebé Lei-Inan tama iha vigór.

     

    1. Parlamentu Nasionál, lalika haree ba prazu tempu nian, bele asume kbiit atu halo revizaun Lei-Inan, wainhira Deputadu barak liu baluk-lima haat (4/5) ne’ebé hala’o sira-nia knaar mak hakarak.

     

    1. Proposta ruma kona-ba hala’o revizaun ba Lei-Inan tenke hatama ona iha Parlamentu Nasionál iha loron atus ida ruanulu nia laran, molok atu hahú haksesuk.

     

    1. Atu hato’o projetu ruma ba Revizaun Lei-Inan, nu’udar hateten ona iha númeru hirak liubá, eh seluk-seluk tan, sei bele hato’o duni iha prazu loron 30 nia laran.

     

     

     

    Artigu 155.o (Aprovasaun no promulgasaun)

     

    1. Atu hafila buat ruma ba Lei-Inan, tenki hetan apovasaun hosi marioria baluk-tolu rua (2/3) hosi Deputado sira-ne’ebé hala’o hela sira-nia knaar.

     

    1. Testu Lei-Inan ida-ne’ebé foun sei publika hamutuk ho Lei revizaun nian.

     

    1. Prezidente-Repúblika labele rekuza atu promulga lei revizaun nian.

     

     

     

    Artigu 156.o

    (Limite Materiál sira ba Revizaun )

     

    1. Lei kona-ba hala’o revizaun ba Lei-Inan tenke respeita:

     

     

    a)        Independénsia nasionál no Estadu nia unidade;

     

    b)       Sidadaun sira-nia direitu, liberdade no garantia;

     

    c)        Forma republikana governu nian;

     

    d)       Kfahek kbiit nian;

     

    e)        Tribunál sira-nia independénsia;

     

    f)        Multipartidarizmu no direitu atu hala’o opozisaun tuir demokrasia;

     

    g)       Sufrájiu livre, universál, diretu, sekretu, no periódiku kona-ba órgaun soberanu sira, nune’e mós ba sistema reprezentasaun proporsionál nian;

     

    h)       Prinsípiu ba deskonsentrasaun no desentralizasaun administrasaun nian;

     

    i)         Bandeira Nasionál;

     

    j)         Data proklamasaun independénsia nasionál nian;

     

     

    1. Asuntu sira iha alinea c), no i) bele iha revizaun husi referendu nasionál, tuir lei haruka.

     

    Artigu 157.o

    (Limite sirkunstansiál revizaun nian)

     

    Wainhira iha-hela estadu serku eh emerjénsia nia laran, labele hala’o hahalok revizaun ruma ba Lei-Inan.

     

     

    PARTE VII

     

    LIAFUAN IKUS NO TEMPU-LEET NIAN

     

    Artigu 158.o

    (Tratadu, akordu no aliansa sira)

     

    1. Konfirmasaun, adezaun no ratifikasaun konvensaun, tratadu, akordu eh aliansa bilaterál eh multilaterál sira, órgaun kompetente ida-idak mak sei deside kazu ba kazu, molok Lei-Inan tama iha vigór.
      1. Repúblika Demokrátika Timór-Leste nian la kesi-metin ho tratadu ruma, akordu ka aliansa, ne’ebé hakotu molok Lei-Inan tama iha vigór, ne’ebé la iha konfirmasaun ka la ratifikadu ka la iha adezaun, tuir lei númeru 1.

     

     

    1. Repúblika Demokrátika Timór-Leste nian la hatene hahalok ruma ka kontratu kona-ba rekursu naturál sira-ne’ebé hateten tiha ona iha númeru 1 artigu 139 ne’ebé hakotu ka pratika molok Lei-Inan tama iha vigór ne’ebé la iha konfirmasaun hosi órgaun ne’ebé iha kompeténsia.

     

    Artigu 159.o (Lian serbisu nian)

     

     

    Lian indonéziu no inglés nu’udar lian serbisu nian, ne’ebé uza iha administrasaun públiku hamutuk ho lian ofisiál sira, bainhira presiza.

    Artigu 160.o (Krime boot sira)

    Hahalok sira-ne’ebé halo husi loron 25 Abríl tinan 1974 to’o loron 31 Dezembru tinan 1999, ne’ebé bele konsidera nu’udar krime hasoru umanidade, jenosídiu ka funu nian, nia prosedimentu kriminál tenke hala’o iha tribunál nasionál ka internasionál sira.

     

     

    Artigu 161.o

    (Hasai riku-soin latuir lei)

    Hasai riku-soin móveis ka imóveis latuir lei, ne’ebé halo molok Lei-Inan ne’e tama iha vigór, sei haree tuir nu’udar krime no tenke hakotu tuir Lei-Inan no lei-oan haruka.

     

     

    Artigu 162.o (Rekonsiliasaun)

    1. Kompete ba Komisaun Simu, Lia-Loos no Rekonsiliasaun nian hala’o knaar ne’ebé UNTAET nia Regulamentu No. 2001/10 fó ba nia.

     

    1. Bainhira presiza, Parlamentu Nasionál bele halo fali difinisaun ba kompeténsia, mandatu no objetivu sira Komisaun ne’e ninian.
      1. Instánsia judisiál koletivu ne’ebé iha Timór-Leste, ne’ebé juís nasionál no internasionál sira integra, ho kompeténsia atu halo julgamentu ba krime boot sira ne’ebé ema halo husi 1 Janeiru to’o 25 Outubru 1999 hala’o nafatin ba tempu ne’ebé presiza duni atu remata prosesu sira-ne’ebé halo hela investigasaun ba.

    Artigu 163.o (Organizasaun Judisiál iha Tempu-leet)

     

    1. Organizasaun judisiáriu ne’ebé iha Timór Leste laran bainhira Lei-Inan ne’e tama iha vigór sei la’o nafatin to’o wainhira sistema judisiáriu foun harii no hahú nia knaar.

     

     

    Artigu 164.o

    (Kompeténsia Tempu-leet Tribunál Supremu Justisa nian)

     

     

    1. Wainhira Tribunál Supremu Justisa nian hahú tiha ona nia knaar maibé seidauk harii tribunál hirak ne’ebé temi sai iha Artigu 129, Tribunál Supremu Justisa nian ho tribunál judisiária sira maka sei kaer kompeténsia ne’e.
    2. To’o loron ne’ebé Tribunál Supremu Justisa nian harii no hala’o ona nia knaar, Instánsia Judisiál Boot liu iha organizasaun judisiál ne’ebé iha Timór-Leste laran maka sei hala’o podér sira-ne’ebé Lei-Inan fó ba tribunál ne’e.

     

     

     

     

    Artigu 165.o (Direitu uluk nian)

     

     

    Lei no regulamentu sira-ne’ebé hala’o hela iha Timór-Leste sei aplika nafatin, bainhira sira la iha alterasaun ka revogasaun ba sasán hotu-hotu ne’ebé la hasoru Lei-Inan no prinsípiu sira- ne’ebé konsigna iha nia laran.

    Artigu 166o (Inu Nasionál)

     

    Wainhira lei-oan seidauk aprova inu nasionál tuir Artigu 14, númeru 2, iha serimónia nasionál sei hananu melodia “Pátria, Pátria, Timor-Leste a Nossa Nação”.

     

    Artigu 167.o   (Transformasaun Asembleia Konstituinte nian)

     

     

    1. Asembleia Konstituinte fila-an ba Parlamentu Nasionál bainhira Repúblika nia Lei- Inan tama iha vigór.

     

    1. Parlamentu Nasionál iha Deputadu na’in ualunulu resin ualu, iha de’it mandatu dala uluk ne’e nia laran.

     

    1. Prezidente  Asembleia  Konstituinte  hala’o  nafatin  nia  knaar  to’o  Parlamentu Nasionál hala’o eleisaun ba nia Prezidente, tuir Lei-Inan haruka.

     

     

     

    Artigu 168.o Governu Tempu-leet ba rua

     

    Tuir UNTAET nia regulamentu 2001/28, governu nomeadu sei hala’o nia knaar to’o governu konstitusionál ba dalauluk simu pose hosi Prezidente-Repúblika, tuir Lei-Inan haruka.

     

    Artigu 169.o

    (Eleisaun prezidensiál 2002 ninian)

     

     

    Prezidente-Repúblika ida-ne’ebé hili tuir UNTAET nia Regulamentu No. 2002/01, sei kaer kompeténsia no halo tuir mandatu ne’ebé mai iha Lei-Inan.

     

     

     

    Artigu 170.o

    (Lei-Inan tama iha vigór)

     

    Repúblika Demokrátika Timór-Leste nia Lei-Inan tama iha vigór iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002.