Ave Caicoli, Dili, Timor-Leste

info@pdhj.tl

  • tp
  • en

Ezamina Progresu Ekonómiku no Sosiál Timor-Leste nian: Provedór Guterres nia Reflesaun sira kona-ba Tinan 25 Independénsia nian

Iha loron 27 fulan agostu tinan 2024, Provedór Direitus Umanus no Justisa, Virgílio da Silva Guterres ‘Lamukan’, ko’alia iha semináriu nasionál ne’ebé organiza hosi ONG Lao Hamutuk. Hala’o iha Salaun CNE Lalini Lariguto iha Caicoli, Dili, semináriu ne’e realiza iha ámbitu aniversáriu konsulta populár Timor-Leste nian ba dala 25 no ho tema “Reflete kona-ba Dezenvolvimentu Ekonómiku, Sosiál, no Kulturál Hafoin Ukun Rasik-an.” Oradór proeminente sira inklui Charles Scheiner no Eliziaria Febe Gomes peskizadór husi La’o Hamutuk.

Semináriu ne’e ho objetivu atu avalia progresu ne’ebé halo dezde Timor-Leste nia independénsia husi okupasaun Indonézia. Provedór Guterres foka liu ba tópiku: “Progresu no Atinjimentu sira iha Direitu Ekonómiku, Sosiál, no Kulturál Povu Timor-Leste nian.” Nia nota katak diskute kona-ba realizasaun sira-ne’e susar la’ós tanba tema ne’e rasik maibé tanba realidade todan ne’ebé ema barak hasoru, ne’ebé komplika diskusaun ida ne’ebé signifikativu.

Guterres hanoin hikas Komandante Supremu FALINTIL ni’an, Kay Rala Xanana Gusmão nia resposta ba skeptisizmu kona-ba viabilidade ekonómika independénsia Timor-Leste nian bainhira nia sei iha Prizaun Cipinang. Gusmão hateten nune’e: “Bainhira Timor-Leste ukun-an, ita sei la transforma Dili ba Jakarta ka Singapura, maibé ita sei lori Dili ba komunidade ida-idak, signifika prosperidade ba ema ida-idak. Iha tinan lima dahuluk, ami bele han de’it ai-farina, maibé iha tinan sanulu, ami sei fa’an foos.” Guterres subliña katak, maski iha projesaun esperansa sira-ne’e, realidade hafoin tinan 25 seidauk koresponde tomak ho aspirasaun sira-ne’e.

Provedór mós enfatiza Konstituisaun Timor-Leste, espesifikamente Artigu 16 to’o 61, ne’ebé kobre direitu no liberdade fundamentál sira, inklui direitu ekonómiku, sosiál, no kulturál. Allene Konstituisaun Timor-Leste mós ratifika Paktu Internasionál kona-ba Direitu Ekonómiku, Sosiál, no Kulturál. Nia sujere atu uza dokumentu rua ne’e hodi reflete ka sukat oinsá direitus sira ne’e hakonu ona iha periódu tinan 25 ne’e.

Nia salienta kestaun sira ne’ebé la’o hela hanesan kuidadu saúde ne’ebé la adekuadu iha Dili, inklui falta maka’as ba ai-moruk, no taxa 47% ne’ebé raes badak nu’udar evidénsia violasaun sistémiku ba ema nia direitu. Guterres mós kritika prátika governu nian hodi halo eviksaun lahó fó kondisaun báziku ka alternativa sira. Nia elojia Lao Hamutuk ba ninia revizaun anuál ba alokasaun orsamentu no nota katak violasaun direitu barak mosu hosi prátika distribuisaun orsamentu jerál estadu.

Guterres mós kritika governu nia manejamentu ba kestaun fiskál sira no benefísiu desproporsionál sira ne’ebé maka goza hosi elite ki’ik ida. Nia konklui hodi espresa preokupasaun katak enerjia barak liu maka gasta ona ba interese pesoál sira duké hodi hatán ba nesesidade sira populasaun nian. Nia husu atu halo reavaliasaun no revitalizasaun ba esperansa entre timoroan sira, hodi subliña nesesidade atu restaura no hasa’e promesa sira independénsia nian.

Semináriu ne’e hetan partisipasaun husi reprezentante sosiedade sivíl, akadémiku, universitáriu, no entidade públika sira.

This post is also available in: English

Notisia seluk

Provedóra-Adjunta ba Direitus Umanus Partisipa iha Konferénsia Internasionál kona-ba Inkluzaun Jéneru iha NHRI sira

Kathmandu, Nepal – 5 setembru 2024 —Adjunta-Provedóra ba Direitus Umanus, Maria Marilia da Costa, partisipa iha Konferénsia Internasionál kona-ba Inkluzaun Jéneru iha Instituisaun Nasionál...

Provedór-Adjuntu Subliña Importánsia Direitu Dijitál Iha Sesaun Formasaun Foin Lalais Ne’e

Dili, 29 Agostu 2024 — Etapa daruak hosi programa formasaun kona-ba "Komunikasaun iha Era Mídia Sosiál no Plataforma Teknolojia nian," ne'ebé organiza hosi Asosiasaun...

Provedór Guterres Subliña Dezafiu no Kompromisu sira hodi Atende Asuntu Labarik Lakon

Iha loron 28 fulan-agostu tinan 2024, Provedór Direitus Umanus no Justisa, Virgílio da Silva Guterres ‘Lamukan,’ nu’udar oradór destakadu iha semináriu ho títulu “Saudades...

Provedór Apela ba Unidade Nasionál no Direitu ba Rai iha Semináriu Rejionál Oé-Cusse

Iha loron 24 fulan-agostu tinan 2024, Provedór Direitus Umanus no Justisa Virgílio da Silva Guterres ‘Lamukan’ sai oradór iha semináriu rejionál ida iha Oé-Cusse...
Skip to content