Langkawi, Malázia, 10-14 Fevereiru 2025 – Komisaun Intergovernamentál ASEAN nian kona-ba Direitus Umanus (AICHR) konvoka nia Sorumutu ba dala 40 iha Langkawi, Malázia, ho prezidénsia hosi Embaixadór Edmund Bon Tai Soon, Reprezentante Malázia nian no Prezidente AICHR ba tinan 2025. Partisipa iha sorumutu ne’e Reprezentante AICHR, Reprezentante Suplente sira, no Sekretariadu ASEAN nian. Timor-Leste partisipa nu’udar observadór, reprezenta husi Provedór-Adjuntu ba Boa Governasaun, Rigoberto Monteiro, hamutuk ho Gregorio Jong Maia, Ofisiál Mídia Ministériu Negósiu Estranjeiru (MoFA), no Olga Vilanova Sequeira, Tékniku Espsialista Relasaun Públika Provedoria Direitus Umanus no Justisa (PDHJ).
Enkontru ne’e hahú ho Workshop Tranzisaun AICHR nian iha loron 10 fevereiru 2025, ho tema “Hari’i Di’ak Liu no Forte Liu, no Mantein Relevante, Inkluzivu, Inovativu, no Sentradu iha Ema.” Workshop ne’e ho objetivu atu fasilita tranzisaun hosi Reprezentante AICHR sira ne’ebé sai (2022–2024) no Reprezentante sira ne’ebé tama (2025–2027). Eis-reprezentante sira AICHR nian fahe hanoin sira kona-ba dezafiu sira, estratéjia sira, no aspirasaun sira komisaun nian dezde nia estabelesimentu iha 2009. Reprezentante sira ne’ebé sai fornese atualizasaun sira kona-ba AICHR nia serbisu ne’ebé la’o hela, inklui nia Termu Referénsia no Planu Serbisu Tinan Lima nian ba 2021–2025 no 2026–2033. Diskusaun sira kobre asuntu institusionál no operasionál sira, tendénsia direitus umanus ne’ebé mosu, no dezafiu xave sira ne’ebé AICHR hasoru. Workshop ne’e inklui mós diálogu ida ho peritu sira no parte interesada xave sira kona-ba AICHR nia evolusaun no diresaun estratéjiku.
Hafoin ida ne’e tuir kedas ho Enkontru Asistente Reprezentante sira AICHR nian. Reuniaun ne’e hahu ho adosaun ajenda no revizaun ida ba rejistu sumáriu Enkontru Espesiál 2024 nian. Reprezentante sira delibera kona-ba progresu hosi Planu Servisu Tinan Lima (PYWP, sigla ingléz) 2021–2025 no ninia Programa no Atividade Prioritária sira 2025, ho foku partikulár ba área temátika sira hanesan: Direitu ambientál, Direitu Emprezariál no Direitu umanu, Direitu dijitál, Kontra tráfiku umanu no estremizmu violentu, Direitu ba ema ho defisiénsia, Direitu no dezenvolvimentu, implementasaun tratadu direitus umanus ne’ebé ratifika husi Estadu-membru ASEAN.
AICHR mós delibera kona-ba proposta Deklarasaun ASEAN nian kona-ba Direitu ba Ambiente Seguru, Moos no Sustentável, tuir mandatu ida hosi Enkontru Ministru Negósiu Estranjeiru ASEAN nian ba dala 57 (AMM) iha 2024. Adisionalmente, Malázia introdús proposta ida ba Deklarasaun ASEAN nian ne’ebé promove Kresimentu Inkluzivu, Dezenvolvimentu Sustentável, no Direitu ba Dezenvolvimentu, ne’ebé aliña ho nia tema Prezidénsia ASEAN nian ba 2025.
Enkontru ne’e simu atualizasaun husi Reprezentante AICHR no Reprezentante Alternativu sira kona-ba dezenvolvimentu direitus umanus foin lalais ne’e iha ASEAN tomak, inklui lei nasionál foun, regulamentu, no inisiativa sira iha Brunei Darussalam, Indonézia, Lao PDR, Malázia, Myanmar, Filipina, Singapura, no Tailándia.
AICHR mós adota Estudu Temátiku kona-ba Direitu ba Dame, lidera hosi Lao PDR, no konkorda atu publika relatóriu ne’e iha website AICHR nian hamutuk ho relatóriu sira seluk hosi programa sira AICHR nian. Estudu ne’e hakarak inspira esforsu sira seluk hodi promove kultura ida dame nian no direitus umanus nian.
Kona-ba asuntu institusionál nian, AICHR hala’o avaliasaun jerál ida kona-ba ninia serbisu iha tinan 15 ikus ne’e, inklui auto-avaliasaun sira iha pasadu. Diskusaun sira-ne’e ho objetivu atu formula rekomendasaun sira ba Enkontru Ministru Negósiu Estranjeiru ASEAN nian (AMM) kona-ba AICHR nia prioridade sira iha futuru ba tinan lima oin mai.
Paralelu ho enkontru ne’e, Grupu Traballu ba Planu Servisu Tinan Lima AICHR nian (WG-FYWP, sigla Ingléz) halibur iha loron 11 fevereiru 2025, hodi konkorda kona-ba liña tempu revizaun ba ninia enkontru sira no atividade preliminár sira ba FYWP (2026–2030) ne’ebé sei mai. Atualizasaun sira hosi grupu traballu nian aprezenta ona ba Reprezentante sira AICHR nian no Reprezentante Alternativu sira.
Enkontru ne’e konklui ho Retiru AICHR nian, iha ne’ebé reprezentante sira delibera kona-ba área prioridade sira iha periódu mandatu Malázia hanesan Prezidensia ASEAN nian iha 2025, inklui proposta deklarasaun ASEAN nian kona-ba direitu ambientál sira.
Ikus liu membru sira AICHR nian hato’o apresiasaun ba AICHR Malázia no Sekretariadu ASEAN ba organiza enkontru ne’ebé susesu.
This post is also available in: English