Ave Caicoli, Dili, Timor-Leste

info@pdhj.tl

  • tp
  • pt-pt
  • en

Vizaun, misaun no valór

Vizaun

Timor-Leste ida ne’ebé respeita no proteje direitus umanus ho servisu públiku mak justu no efetivu.

Misaun

Provedor de Direitos Humanos e Justiça atu atinji vizaun: “Timor-Leste ida ne’ebé respeita no proteje direitus umanus ho servisu públiku mak justu no efetivu”, sei hala’o esforsu sira hanesan temi tuir mai:

1)  Promove direitus umanus no governasaun-di’ak ba sosiedade através konsensializasaun;

2)  Promove governasaun-di’ak iha entidade públiku liuhosi supervizaun, fiskalizasaun no estudu ba polítika públika;

3)  Proteje direitus umanos sidadaun liuhosi jestaun keixa, investigasaun, mediasaun, konsiliasaun, no monitorizasaun mak efetiva no lori satisfasaun;

4)  Fiskaliza kuadru jurídiku sira através fiskalizasaun abstrata ba konstitusionalidade no inkonstitusionalidade por omisaun;

5)  Dezenvolve servisu parseria ho entidade relevantes hodi halo advokasia ba promove no proteje direitos humanos, nomós promove governasaun-di’ak.

Valor

Nune’e, Provedor Direitus Umanus e Justisa iha misaun tomak nafatin banati ba, no promove valores no prinsípiu sira ne’ebé moris no buras ba haloko dezenvolvimentu institusionál hodi hadalan servisu promosaun no protesaun direitus umanus, no mós promosaun governasaun-di’ak. Valór no prinsípiu hirak ne’e mak:

1)  Hanoin Pozitivu; atitude ne’ebé lori ema ba atinje rezultadu diak no fó benefisiu ba ema seluk. Hanoin pozetivu halo ema kalma, hanoin diak, la preokupadu no sempre esforsu hodi enfrenta situasaun hotu-hotu ho diak. Hanoin pozetivu kria hanoin diak, transforma enerjia pozetiva ba realidade. Valór ida ne’e kria situasaun feliz, saudável, dame ba-an no ba ema seluk;

2)  Íntegru; valor ida ne’ebé hatur iha konseitu hatudu konsistensia entre atitude ho valores no prinsipiu sira. Konfiansa, honra, verdade, imparsialidade, dignidade pesoal, no onestidade hanesan elementu xave iha konseitu ida ne’e. Valor ida ne’e mós hatur ema idaidak iha situasaun hodi hakribi no rejeita pensamentu no komportamentu hipókrita sira.

3) Respeitozu; ema ne’ebé repeitu, atensiozu, toma konsiderasaun ba ema seluk, haktanek diferénsia, obidiénsia, nomós submisaun;

4) Tolerénsia; aseita no respeitu ba opiniaun no kompreensaun kontraria. Apoia no suporta parte sira ba promove koezaun sosial.

5)  Solidáriu; sentimentu no asaun ida ne’ebe partilla sofrimentu ho parte seluk, tulun ema seluk ho intensaun diak no jenerosidade, sein ka la-ho diskrimanasaun, no la espera kompensasaun ho forma saida deit;

6)  Étiku; aseita ho pontu de vista moral, la’o tuir norma no prinsípiu sira iha ordem moral ne’ebé organiza ema, grupu no/ka sosiedade ida;

7)  Onestu; ema ne’ebé iha integridade, sériu, lealdade, dignifikasaun nomós honradu.

8)  Inkluzivu; hahalaok ne’ebé hatama ka abranje ka komprende asuntu, temátiku, nakloke ba saida deit;

9)  Responsável; valor ida ne’e indika ba pesoa ida ne’ebé iha responsábildiade. Ema ne’ebé asume nia responsábilidade no nia komprimisiu sira;

10) Servisu Ekipa; servisu ekipa nu’udar abilidade profesional ida ne’ebé importante iha realizasaun servisu. Individu ida kolabora ho individu sira seluk ba halo esforsu ida hodi atinje objetivu. Servisu ida bele implementa ho diak la’os depende ba individu ida maibé depende ba ekipa.

11) Profisionál; hala’o atividade tuir nia profisaun mak kompetente ho nia abilidade mak hetan iha formasaun, empregu no serbisu. Halo esforsu ho másimu posivel hodi dezempeña knar ho diak, no lori satisfasaun ba befisiariu sira.

12) Governasaun-di’ak; serbisu ne’ebé banati eh tane ass prinsipiu partisipasaun, obedese ba lei, transparansia, responsivu, orienta ba konsensus, igualdade / inkluzivu, efetividade no efisiensia, akuntabildade, no vizaun estratejiku.

This post is also available in: PortugueseEnglish

Skip to content