• Nota Rejeisaun ba votu Timor-Leste nian iha votasaun ba esbosu Rezolusaun ONU kona-ba krize iha Myanmar

    PDHJ akompaña besik no ho preokupasaun boot ba violasaun direitus umanus ne’ebé aumenta makaas no lais iha Myanmar, komete husi militares ne’ebé halo asaltu ba podér país ida ne’e nian, liu husi Golpe Estadu militar ne’ebé mak akontese iha fulan Fevereiru 2021.

    Asasinatu ba manifestante pasífikus, detensoens arbitrárias, perseguisoens no atakes kontra membrus sosiedade sivíl no jornalista sira, hanesan halo limitasaun ba sidadaun sira-nia asesu ba informasaun, limitasaun ba liberdade espresaun no asembleia, nune’e liu husi meiu impozisaun ba limites no restrisoens iha asesu ba telekomunikasaun no internet, hodi konfigura momoos violasaun sira ba direitus umanus, totalmente la kompatível ho direitus, deveres, liberdades no garantias fundamentais hodi asosia ba estadu direitu livre no demokrátiku.

    Konforme responsabilidade no obrigasaun sira ne’ebé iha relasaun ho filiasaun Estadu Timor-Leste nian, liu husi PDHJ, ba South East Asia National Human Rights Institutions Forum (SEANF), hanesan Fórum Rejionál ba Instituisoens Nasionais ba Direitus Umanus ba paises neen iha Sudeste Asiátiku, no hamutuk ho integrantes importantes iha membrus ASEAN hanesan, Indonésia, Malázia, Filipinas, Tailándia no Myanmar, PDHJ halo ona asoens oi-oin hamutuk ho orgauns kompetentes, hodi averigua asaun sira ne’ebé Estadu Timor-Leste halo iha sentidu atu kontribui ba rezolusaun pasífika ba situasaun atuál ne’ebé Myanmar enfrenta hela, ho forma atu asegura restaurasaun ida pronta ba garantias individuais no respeitu ba direitus umanus husi parte autoridades Militar sira ne’ebé mak asume ona podér iha país ne’ebá, no ho tempu hanesan hetan dalan ida ba restaurasun demokrasia nian.

    Povu Timor-Leste, nasaun ida independente no soberanu depois tinan 24 ba okupasaun, hatene ona oinsa moris iha subjugasaun violenta no la goza ho másimu sira-nia direitus, deveres, liberdades no garantias fundamentais. Tanba razaun ida ne’e, mak bele sai devér morál ba ita-nia Governu hodi sai país primeiru ne’ebé  fó apoiu ba povu maun alin sira iha sira-nia luta ba konkista direitus hanesan ne’ebé mak ita hotu-hotu buka, sofre no konkista durante tinan barak no ho sakrifísiu boot, la dependente ba pozisaun polítika ne’ebé mak nasaun sira seluk bele iha kona-ba asuntu hanesan, la importa ida ne’ebé.

    Ho orgullu boot tanba sai testamuña ba emisaun Rezolusaun 17/2021, 2 Juñu 2021, husi Parlamentu Nasionál Timor-Leste kona-ba kestaun Myanmar nian no intervensaun ne’ebé halo iha loron 12 Marsu 2021, husi reprezentante Misaun Permanente Timor-Leste nian iha Nações Unidas ne’ebé manifesta ona preokupasaunTimor-Leste nian iha relasaun ho situasaun  atuál Myanmar nian, no foka partikularmente ba violasoens direitus umanus nian ne’ebé akontese iha país ida ne’e, no apela hodi halo diálogu kontínua entre partes envolvidas sira hodi solusiona ho pasifiku ba kestaun ida ne’e, hodi husu libertasaun ba ema hotu-hotu ne’ebé mak detein arbitrariamente no ba prezus politikus sira.

    PDHJ mós salienta ba esforsu diplomátiku iha nivel internasionál halo husi ex-presidente no Prémeadu Nobel da Paz Dr. José Ramos-Horta hodi buka solusoens pasífikas efetivas ba rezolusaun ba krize iha Myanmar.

    Tan ne’e, haree ba esforsu sira hotu ne’ebé mak ita nia país dezenvolve, hato’o ho tristeza boot no inkompriensaun tanba sai mós testamuña ba votu abstensaun Timor-Leste nian iha votasaun ba esbosu rezolusaun kona-ba situasaun Myanmar nian, liu-liu wainhira países importante ASEAN nia hanesan Indonésia, Malásia, Filipinas, Singapura, Vietnam fó votus afavor ba rezolusaun ne’e.

    Ita hotu hein katak Estadu Timor-Leste bele aranja fali meius hodi bele hadia situasaun ne’ebé demonstra falta apoiu ne’ebé hatudu ona iha votasaun ne’e, no falta rekoñesimentu iha nivel internasionál no falta demonstrasaun solidariedade ba situasaun ne’ebé mak povu maun alin Myanmar sira hasoru dadauk.