• PDHJ Lansa Publikasaun Relatoriu Monitorizasaun Ba Eleisaun Antesipada Parlamentar 2018-2022

    DILI : loron 24 Jullu 2018, Provedoria dos Direitos Humanos E Justisa (PDHJ) liu husi salaun enkontru Comisaun Nasional Eleisaun (CNE), hala’o lansamentu ba públikasaun relatoriu monitorizasaun eleisaun antesipada parlamentar ba tinan 2018-2022.
    Ezisténsia Provedor Direitos Umanus no Justisa hanesan órgaun independente Estadu nian prevé ona iha artigo 27º Konstituisaun da Repúblika Demokrátika de Timor-Leste nian no nia dever legal formula ona iha Lei no. 07/2004 konaba Estatuto do Provedor de Direitos Humanos e Justiça.
    Estatutu Provedor Direitus Umanus no Justisa nian (lei nú7/2004) defini ona katak vizaun PDHJ mak promove no proteje Direitus Umanus no promove Governasaun Diak no nia misaun mak haforsa servisu promosaun, monitorizasaun, investigasaun no mediasaun no promove kooperasaun ho instituisaun públika no privadu sira.
    Iha ámbitu mandatu konstitusional nebeé temi iha leten, PDHJ halao atividade fiskalizasaun tuir artigu 24 husi Lei nú: 7/2004 no artigu. 8 husi Dekretu Lei nú: 31/2016 konaba Orgánika Provedoria Direitus Umanus no Justisa. Fiskalizasaun sai hanesan atividade ida nebe’e PDHJ hala’o regularmente no ho inisiativa Provedor Direitus Umanus no Justisa nian.
    Tanba ne’e, bazeia ba artigu 35o Estatutu Provedoria nian, Provedór Direitus Humanus no Justisa toma inisiativa atu monitoriza kampaña no eleisaun lejislativa antesipada tinan 2018 ho objetivu atu prevene violasaun liberdade sirkulasaun durante kampaña, iha tempu eleisaun no pós eleisaun; violasaun tratamentu aát husi autoridades no kandidatura sira; prevene violasaun tratamentu aát ka krime nebeé involve uza forsa durante kampaña kandidatura, iha tempu eleisaun no depoiz de eleisaun nebeé akontese iha teritóriu laran tomak iha Timor-Leste; prevene autoridade públik a nebeé la ho autorizasaun uza patrimóniu Estadu ba iha kampaña, eleisaun no envolvimentu funsionáriu sira iha kampaña.
    Tanba ne’e, atu bele atinji servisu monitorizasaun ho efisiénsia no efikásia ekipa téknika PDHJ uza metodolojia oioin hanesan tuir mai ne’e primeiru, métodu hakat monitorizasaun katak atividade monitorizasaun fahe ba etapa tolu: antes eleisaun ka kampaña, durante eleisaun no depoiz eleisaun; segundu, métodu rekolla dadus hanesan entrevista, observasaun direta no dokumentasaun ( ka fotografias); terseiru, métodu kobertura katak área jeográfika kobre munisípiu 12 inklui RAEOA nebeé partidu polítiku sira halo atividade, iha fatin votasaun, prizaun (Becora, Gleno no Kovalima), Óspital referal ( Díli, Maubessi, Covalima, Maliana, Baucau no RAEOA no fatin apuramentu.
    Durante kampaña no eleisaun parlamentar antesipada tinan 2018 alvu de observasaun husi PDHJ mak votasaun iha Prizaun, kobertura sira iha Postu Saúde, Sentru Saúde no Óspital Referal sira, envolvimentu labarik iha kampaña, uza Patrimóniu Estadu no envolvimentu funsionáriu públiku iha kampaña. Total observasaun hamutuk 347. Númeru ema nebeé PDHJ halo entrevista hamutuk 4690 husi grupus alvus oioin hanesan komunidade ein jerál, grupus espesífikus hanesan ema ho defisiénsia, eleitores foun sira, autoridades munisipais sira, lideransa komunitária no autoridade STAE sira.
    Nia hatutan, liu husi oportunidade ida neé, PDHJ hakarak relata apoiu finanseiru nebe’é mak hetan. Ita hotu hatene katak tanba impasse polítiku 2017 Estadu Timor-Leste funsiona deit ho rejime duodesimal nebe’e la permite atu finansia atividades PDHJ iha Eleisaun Parlamentar Antesipada tinan 2018. Tanba neé, iha okaziaun ida neé ami lahaluha atu temi ami nia parseiru nebeé signifikante tebes iha finansiamentu ba servisu monitorizasaun ida neé mak Uniaun Eureopeia ho orsamentu hamutuk 75 mil Euros. Alein de neé, husi Patrimóniu Estadu RDTL fó mós apoiu hanesan viaturas.
    Provedór hein katak relatóriu monitorizasaun ne’e, núdar kontribuisaun kiik no ajuda fo solusaun iha parte balu iha prosesu preparasaun ba organiza eleisaun sira tuir mai ho edukasaun votantes ne’ebé too areas remotas, eleisaun bazeia ba leis eleitoral ne’ebé mak iha ho sidadaun nia interpretasaun ida deit ba leis no halo revizaun ba leis eleitoral ne’ebé mak dalaruma la reflete ka hamosu interpretasaun ne’ebé mak luan ka nakloke liu.
    Relasiona ho rezultadu monitorizasaun PDHJ nian liga ba dadus envolvimentu funsionariu publiku durante kampana no utilizasaun patrimoniu estadu iha tempu kampana, hau sei hato’o direta ba Komisaun da Funsaun Publiku no ministeriu publiku hodi prosesa tuir lei.
    “Hau nudar Provedór hakarak agradese ba partisipasaun husi sosiedade sivil, organizasaun observador Internasional no Nasional ne’ebé halao knaár observa ho diak situasaun durante kampaña no eleisaun lejislativa antesipada tinan 2018 nian,”.
    Aliende ne’e, hatoó agradesimentu wain, ein partikular, ba apoiu orsamentu husi Uniaun Europeia nebeé ke signifikativu tebes, sein tulun ida neé ami labele halao servisu monitorizasaun toó fin no ho susesu.
    Ikus liu hatoo obrigadu barak no louva servisu governu ninian ne’ebé ho susesu boot hodi organiza eleisaun Parlamentar antesipada ida ne’e demokrátikamente.
    Iha fatin hanesan Prezidente Comisaun Nasional das Eleisaun (CNE) Dr. Alcino Araújo Barris, mós apresia ho prosesu monitorizasaun ne’ebé realiza husi Provedoria dos Diretus Humanus i Justisa (PDHJ) tanba, hanesan parte ida atu halo kontrolu ba iha governasaun diak Timor nian hodi nune’e eleisaun oin mai bele lao diak liu tan.
    Maske nune’e serimonia publikasaun ba relatoriu monitorizasaun ne’e rasik hetan partisipasaun husi partidus politikus, Organizasaun naun governamental, Polisia nasional Timor leste, Unaiaun Europeia, Komisaun Funsaun Publiku, Komisaun Nasional das Eleisaun (CNE), inklui konvidadus sira seluk.