• PDHJ Publika Rezultadu Monitorizasaun Asesu Ba Informasaun no Asistensia Saúde Reproduktiva Iha Servisu SISCa

    Dili- Provedoria dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ) hala’o monitorizasaun ba programa Servisus Integrados ba Saúde Komunitária (SISCa) ne’ebé implementa husi Ministério Saúde iha Postu Administrativu Lolotoe, Balibo, Munisipiu Bobonaro no Postu Administrativu Fatululik, Fatumea, Munisipiu Covalima, iha tinan 2014, 2015 no 2016.

    Provedor, Dr. Silverio Pinto Baptista hateten katak, objetivu husi monitorizasaun ba implementasaun programa SISCa iha Munisipiu hirak ne’e mak atu determina karik akontese violasaun seriu direitus umanus ba asesu saúde ne’ebé adekuadu, liu-liu relasiona ho asesu informasaun no asisténsia saúde reprodutiva iha programa SISCa, no hodi responde ba tratadu internasional sira ne’ebé Timor-Leste ratifika tiha ona liu-liu direitu ekonomia, social, kulturais, CEDAW no konvensaun direitu labarik.

    Razaun hili Munisipiu rua ne’e sai hanesan alvu monitorizasaun tanba fatin refere ho distansia dook husi kapital Dili no mos besik iha linha fronteira entre nasaun Timor-Leste no Indonesia, fatin ne’e mos sai hanesan fatin ba grupu feto ho asidente ba mortalidade ne’ebé a’as, no ikus liu mak feto iha Munisipiu rua ne’e iha risku liu ba asesu asisténsia saúde no susar mos ba asesu informasaun kona-ba programa SISCa.

    Programa ne’e hala’o bazeia ba mandatu no kompetensia husi Provedoria nian atu halo fiskalizasaun no monitorizasaun ba implementasaun programa governo nian iha territoriu Timor-Leste.

    Provedor hatutan katak, ekipa monitorizasaun sira rekolha ona dadus husi benefisiarius sira hamutuk 77 ne’ebé kompostu husi feto ho idade husi tinan 15 to’o tinan 49, no halo ona audiensia públiku ho autoridade lokal no komunidades balun iha Munisipiu Covalima iha Novembru 2015 no iha Munisipiu Bobnaro iha loron Abril 2016, hodi hato’o konkluzasaun no rekomendasaun sira ne’ebé ekipa Provedoria sei hasai ba Ministério save sira liu husi relatoriu.

    Provedor akresenta tan katak, husi monitorizasaun no depois hala’o audiensia públiku hamosu rezultadu katak feto barak mak la simu metodu kontrasepsaun  no informasaun kona-ba planeamentu familiar durante vizita SISCa, tanba komunidade barak mak hela dook husi fatin implementasaun programa SISCa, no mos la asesu ba informasaun ka mensagen saúde nian liu husi televisaun, radio no jornais. Hametin papel husi Promotor Saúde Familia (PSF) tanba sira nia knaár importante hodi mobiliza membru komunidade sira hodi partisipa iha SISCa, no sai hanesan edukador, mediador, distribuidor no identifika moras sériu ne’ebé mosu iha komunidades sira, hodi  nune’e bele hadia no hasa’e tebes  efetividade husi programa SISCa. No mos falta transporte ba pesoal médiku sira wainhira atu hala’o programa SISCa iha area rurais no remotas.

    Provedor dehan, bazeia ba rezultadu monitorizasaun no audiensia públiku, Provedoria hato’o rekomendasaun ba Ministério Saúde mak hanesan, atu halo avaliasaun ba rezultadu husi planu Ministério Saúde nian, liu-liu avaliasaun ba implementasaun husi progresu SISCa.  Presiza hasa’e liu tan komunidade sira nia koñesimentu kona-ba objetivu no meta sira husi SISCa. Presiza estabelese mekanizmu hodi rekoñese PSF nia servisu. Presiza tau énfaze boot ida kona-ba distribuisaun informasaun relasiona ho asuntu sira saúde reprodutiva nian durante SISCa. Presiza dezenvolve materiál sira planeamentu familiár nian ne’ebé bele lori bá uma, nune’e feto sira bele diskute opsaun sira ho sira nia família. Presiza  asegura no aumenta fornesimentu métodu kontrasepsaun nian durante vizita SISCa nian. No ikus liu mak presiza resolve kestaun transporte no fasilidade saúde ne’ebé besik ba komunidade sira, hodi nune’e bele fasilita servisu SISCa nian hodi hakbesik a’an liu ba komunidade sira iha terrenu.