Dili, 4 Abríl 2025 – Provedór Direitus Umanus no Justisa, Virgílio da Silva Guterres ‘Lamukan’, fasilita lansamentu ofisiál relatóriu peskiza ho títulu “Bem-estar LGBTIQ iha Timor-Leste: 2024–2025” iha Edifisiu Sentrál PDHJ iha Dili. Relatóriu ne’e independentemente dezenvolve husi Ekipa Peskiza LGBTIQ, ho apoiu husi Arcoiris Timor-Leste, ASEAN SOGIE Caucus, no Women’s Fund Asia.
Iha ninia diskursu, Provedór afirma PDHJ nia devér konstitusionál atu promove no proteje direitu grupu vulnerável sira-nian, inklui indivíduu LGBTIQ sira, ne’ebé kontinua hasoru marjinalizasaun sistémika iha Timor-Leste.
“Ami simu ho laran-haksolok peskiza ida-ne’e tanba ida-ne’e fó evidénsia no reflesaun mai ami. Haforsa ami-nia kompromisu atu halo parte iha viajen naruk ba justisa no inkluzaun ba komunidade LGBTIQ. Hanesan defensór direitus umanus, ami haree relatóriu ida-ne’e la’ós de’it hanesan dadus, maibé hanesan instrumentu ba asaun no símbolu rezisténsia,” nia afirma. Provedór hato’o agradesimentu ba ekipa LGBTIQ no parseiru sira ne’ebé envolve, repete PDHJ nia dedikasaun hodi apoia elaborasaun polítika ne’ebé inkluzivu, bazeia ba evidénsia ne’ebé afirma dignidade no direitu sidadaun hotu-hotu nian.
Nia hatutan tan katak ba ema barak iha komunidade LGBTIQ, sira nia luta la’ós de’it hasoru prejuizu sosiál maibé dala barak hasoru barreira pesoál sira ne’ebé klean, inklui rejeisaun hosi família sira ka kondenasaun relijioza.
“Iha ita nia fiar, dala barak ita hatete katak ema ida-idak iha anju guarda ida. Maibé ba komunidade LGBTIQ, luta ne’e hanesan luta hasoru anju da guarda rasik – dalaruma hasoru família, komunidade, ka tradisaun sira. Hanesan portugés sira dehan, ‘Contra tudo e contra todos’ – hasoru buat hotu no ema hotu.”
Provedór rekoñese katak enkuantu laiha peskiza ida mak perfeitu, estudu ida-idak kontribui ba harii koñesimentu no forma asaun sira iha futuru.
“Ha’u la’ós estatístiku, maibé ha’u komprende katak peskiza hotu-hotu iha ninia forsa no limitasaun sira. Buat ne’ebé importante maka ida-ne’e kria konxiénsia no fornese baze ida ba serbisu iha futuru. Ami iha PDHJ mós simu keixa sira ne’ebé reflete injustisa sosiál sira ne’ebé ema LGBTIQ sira hasoru, no ami defende sira-nia direitu ba liberdade espresaun, organizasaun, no partisipasaun iha vida públika.”
Nia fó hanoin ba ema hotu katak Artigu 1 Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste garante dignidade ema ida-idak nian, inklui sidadaun LGBTIQ.
Provedór konklui hodi agradese ba ekipa iha relatóriu nia kotuk — inklui Bella Galhos no Iran, no parseiru sira hotu ne’ebé envolve — no reafirma PDHJ nia kompromisu kontínua atu serbisu ba justisa, inkluzaun, no polítika bazeia ba evidénsia:
“Ita tenke dezafia persesaun katak ema balun ‘menus liu fali ema seluk’. Injustisa ruma ne’ebé komete iha nasaun ida-ne’e hasoru indivídu ruma maka problema ne’ebé ita fahe. Mai ita avansa – dalan ne’e naruk, maibé ho pasu sira ne’ebé metin no determinadu, ita bele harii sosiedade ida ne’ebé justu liu.”
Peskiza ne’e destaka dezafiu xave sira ne’ebé maka komunidade LGBTIQ hasoru, liuliu iha área sira:
- Aseitasaun sosiál no apoiu família nian
- Asesu ba servisu saúde
- Diskriminasaun iha empregu
- Violénsia ne’ebé la’o hela iha nia forma oioin
Relatóriu ida-ne’e hanesan pasu krítiku ida ba hasa’e konxiénsia, forma diskursu públiku, no promove mudansa sistémiku ba direitu no bem-estar indivíduu LGBTIQ sira iha Timor-Leste.
This post is also available in: English