Jenebra, 10 marsu 2025 – Provedór Direitus Umanus no Justisa (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres ‘Lamukan’, husu atu iha konvensaun internasionál ida ne’ebé iha vinkulasaun legál hodi proteje direitu ema ho idozu. Ko’alia iha site event nivel altu “NHRIs iha Liña Oin: Hametin Kooperasaun Estadu ho Sosiedade Sivíl iha Avansu Konvensaun kona-ba Direitu Ema ho Idozu nian,” Guterres subliña nesesidade ba kompromisu globál sira ne’ebé forte liu hodi rezolve vulnerabilidade ne’ebé ema katuas ho ferik sira haosru.
Durante nia intervensaun iha Palais des Nations, Guterres destaka enkuadramentu konstitusionál Timor-Leste nian, ne’ebé afirma ho esplísitu direitu ema katuas-ferik sira nian ba asisténsia ekonómika no sosiál. Nia nota katak kompromisu ne’e reflete ona iha polítika nasionál sira hanesan programa pensaun sosiál universál, ne’ebé fó apoiu finanseiru diretu ba sidadaun idozu sira. Maibé, nia subliña katak maski ho esforsu sira-ne’e, dezafiu signifikativu sira sei iha, partikularmente ba ema ho idade boot sira iha área rurál sira ne’ebé kontinua hasoru bareira sira hodi asesu ba kuidadu saúde, servisu sosiál no protesaun legál sira.
“Auzénsia hosi enkuadramentu legál internasionál ida ne’ebé komprensivu agrava liután dezafiu sira-ne’e, hodi destaka nesesidade urjente ida ba konvensaun internasionál vinkulativa ida kona-ba direitu sira hosi ema idozu sira,” Guterres afirma.
Eventu ne’ebé hala’o iha ámbitu hosi Reuniaun Anuál GANHRI 2025 no Sesaun ba dala 58 hosi Konsellu Direitus Umanus ONU nian, hatudu diskusaun painél sira ne’ebé lidera hosi reprezentante NHRI, ajénsia ONU, no organizasaun sosiedade sivíl sira. Oradór sira, inklui Bridget Sleap husi Human Rights Watch no Bethany Brown husi Aliansa Globál ba Direitu Ema Idozu sira nian (GAROP), subliña katak ema idozu sira dala barak hetan diskriminasaun, inseguransa ekonómika, no falta asesu ba servisu esensiál sira.
Guterres reafirma Timor-Leste nia kompromisu atu halo advokasia ba konvensaun globál ida, hodi husu ba estadu atu apoia ativamente prosesu redasaun no asegura katak ema ho idade boot sira envolve ho signifikativu. Nia husu ba NHRI sira atu hametin kooperasaun rejionál no globál hodi dudu protesaun legál sira, enkuantu husu mós ba organizasaun sosiedade sivíl no órgaun sira ONU nian atu mantein presaun ba asaun urjente.
“Timor-Leste komprometidu ba kauza ida ne’e, no Provedoria ba Direitus Umanus no Justisa sei kontinua servisu maka’as atu garante dignidade, igualdade, no justisa ba idozus hotu-hotu,” Guterres konklui.
Eventu ne’e konklui ho konsensu kona-ba nesesidade hosi konvensaun ONU nian ne’ebé dedikadu, ho parte interesada sira konkorda katak envolvimentu NHRI nian maka krusiál hodi avansa protesaun legál sira ba ema ho idozu sira.
This post is also available in: English